Bezos: Veštačka inteligencija bi mogla da skrati radnu nedelju na tri dana

Osnivač Amazona i kompanije Blue Origin Džef Bezos ocenio je da bi razvoj veštačke inteligencije mogao da poveća produktivnost i dugoročno omogući nekim ljudima da rade tri dana nedeljno uz isti ili viši životni standard. U intervjuu za Fox News podržao je umerenu regulaciju veštačke inteligencije, a govorio je i o cilju SAD da do 2028. vrate ljude na Mesec, ulaganjima u Blue Origin i mogućem izlasku kompanije na berzu.
Osnivač Amazona i kompanije Blue Origin Džef Bezos veruje da bi razvoj veštačke inteligencije mogao značajno da poveća produktivnost, omogući ljudima da rade manje i promeni način na koji funkcioniše ekonomija. Istovremeno, smatra da SAD moraju da pobede Kinu u povratku ljudi na Mesec, dok bi budućnost svemirske industrije mogla da uključi i ogromne centre za obradu podataka u orbiti.
U ekskluzivnom intervjuu za američki Fox News, Bezos je govorio o budućnosti rada, regulaciji veštačke inteligencije, troškovima života, kao i ambicioznim planovima kompanije Blue Origin.
AI bi mogla da promeni radnu nedelju
Bezos očekuje da će veštačka inteligencija doneti snažan rast produktivnosti, ali ne smatra da će njena primena nužno dovesti do masovne zamene ljudskih radnika. Prema njegovoj viziji, veća efikasnost mogla bi da omogući ljudima da sa manje radnih sati ostvaruju isti ili viši životni standard.
„Neki ljudi će odlučiti da mogu da izdržavaju porodicu radeći samo tri dana nedeljno“, poručio je Bezos, objašnjavajući kako bi veća produktivnost mogla da promeni svakodnevni život. Takav scenario, međutim, nije najava skorog prelaska na trodnevnu radnu nedelju, već Bezosova procena mogućih dugoročnih posledica tehnološkog napretka. Ključno pitanje biće kako će se koristi od veće produktivnosti raspodeliti između kompanija, zaposlenih i potrošača.

Bezos je istovremeno podržao umerenu regulaciju veštačke inteligencije, posebno u ranoj fazi njenog razvoja. Po njegovom mišljenju, regulatori bi trebalo da sprečavaju štetnu upotrebu tehnologije, a ne da ograničavaju njeno postojanje i razvoj.
Njegov stav dolazi u trenutku kada kompanije širom sveta povećavaju ulaganja u AI, dok se istovremeno otvaraju pitanja uticaja automatizacije na zaposlenost, zarade i organizaciju rada.
SAD moraju da pobede Kinu u trci za Mesec
Pored veštačke inteligencije, Bezos je veliki deo intervjua posvetio svemirskoj industriji. Ocenio je da SAD moraju da pobede Kinu u novoj trci za Mesec i izrazio uverenje da bi američko sletanje ljudi na Zemljin prirodni satelit moglo da se dogodi do 2028. godine.
„Moramo da pobedimo Kinu na Mesecu i verujem da ćemo u tome uspeti“, rekao je Bezos.
Prema njegovim rečima, cilj nije samo ponoviti istorijsko dostignuće programa Apolo, već uspostaviti dugoročno ljudsko prisustvo na Mesecu. Za to će biti potrebni pouzdani sistemi za transport tereta, infrastruktura i mogućnost da se resursi koriste na samom satelitu. Bezos smatra da bi Mesec mogao da posluži kao polazna tačka za dalja istraživanja svemira, uključujući misije na Mars. Među potencijalnim resursima posebno je izdvojio mogućnost proizvodnje kiseonika i solarnih ćelija korišćenjem materijala sa njegove površine.
U tom planu važnu ulogu ima Blue Origin, koji sarađuje sa NASA na razvoju sistema za buduće lunarne misije. Ipak, rok do 2028. godine predstavlja cilj, a ne garanciju da će se sletanje dogoditi u predviđenom terminu.
Blue Origin ulaže milijarde, a razmatra i izlazak na berzu
Bezos je otkrio da je u Blue Origin lično uložio 28 milijardi dolara od osnivanja kompanije 2000. godine. Kompanija je nedavno prvi put prikupila i 10 milijardi dolara od spoljnih investitora, što predstavlja značajnu promenu u načinu finansiranja njenog razvoja.

Govoreći o budućnosti kompanije, Bezos je rekao da bi izlazak na berzu mogao da usledi za nekoliko godina. Prema njegovim rečima, Blue Origin bi u nekom trenutku mogao da postane javno preduzeće, ali to nije neposredan plan.
Visoki troškovi života i kritike socijalizma
Bezos se u intervjuu osvrnuo i na rast popularnosti socijalističkih ideja u SAD, ocenjujući da je on delom posledica stvarnih ekonomskih problema, pre svega sve manje dostupnog stanovanja.
„Ne možete da se pretvarate da problemi ne postoje“, poručio je, ukazujući na visoke cene nekretnina i teškoće sa kojima se suočavaju ljudi koji žele da žive blizu radnog mesta.
Ipak, smatra da političari greše kada za visoke troškove stanovanja prvenstveno okrivljuju stanodavce i bogate pojedince, umesto da se bave uzrocima problema. Prema njegovom tumačenju, tržište nekretnina u velikoj meri određuju ponuda i tražnja, a politike koje podstiču tražnju bez povećanja ponude mogu dodatno da podignu cene.
Kao primer naveo je Ostin u Teksasu, gde su, prema njegovim rečima, politike usmerene na olakšavanje izgradnje doprinele padu cena stanovanja. Bezos je tako branio preduzetništvo i privatnu inicijativu, poručujući da uspeh sam po sebi ne bi trebalo predstavljati kao nešto negativno. Istovremeno, priznao je da problemi sa dostupnošću stanovanja i troškovima života zahtevaju konkretna rešenja.




