Live
BizSrbija
Naslovna/Vest/EPS najuspešnija srpska mega-firma i pored milionskih dugovanja državnih klijenata
Vest · APR

EPS najuspešnija srpska mega-firma i pored milionskih dugovanja državnih klijenata

G.M.Š.5 min
EPS najuspešnija srpska mega-firma i pored milionskih dugovanja državnih klijenata
Foto: Ilustarcija: BizSrbija/AI

„Ekonomske celine“, kako se kod nas zove ono što je u svetu poznato kao „grupa“ (Group), u Srbiji su prošle godine ostvarile prihode od oko 52,6 milijardi evra, što je za 3,8%, dok su im rashodi bili viši 49,5 miliona (+3,35%), objavio je APR. Vodeći je EPS, iako mu klijenti, pretežno državni, duguju gotovo stotine miliona evra.

Vodeće mesto među ekonomskim celinama, koje zapravo predstavljaju povezane sisteme koje čine matično pravno lice i sva njegova zavisna i pridružena pravna lica nad kojima matično lice ima kontrolu, u Srbiji i u 2025. godini zadržala je Elektroprivreda Srbije (EPS).

EPS je imao 3,94 milijarde evra prihoda, uz rast od 3,6% i 327 miliona evra profita (+62,6%). Elektropriveda je ostala najuspešnija, sa najvišim neto dobitkom i poslovnim prihodima, kao i sa najvrednijim finansijskim kapacitetima, ali i najvećim ukupnim gubitkom, a ujedno je angažovala i najviše radnika, navodi se u izveštaju.

A uspela je to da ostvari uprkos tome što joj struju plaća, reklo bi se, samo onaj ko mora. To se vidi sa jene druge liste ‒ 50 najvećih dužnika preduzeća.

Zaključno sa 23. oktobrom, brojne državne firme i gradska preduzeća, kao i gradovi Beograd i Novi Pazar, Gradsko saobraćajno preduzeće (GSP) Beograd, Klinički centar Srbije, ali i pojedina ministarstva, imale su milionske dugove prema EPS-u. Kada se saberu sva dugovanja sa tog spiska, kako piše list „Nova“, dolazi se do cifre od oko 176 miliona evra.

eps
Mogu da naprave struju, da je naplate svu baš i ne; Foto: EPS

Na vrhu liste je Železara Smederevo u stečaju (čiju imovinu ali ne i dugove je preuzeo kineski HBIS pri privatizaciji), koja za struju duguje oko 53 miliona evra, dok Javno preduzeće za podzemnu eksploataciju uglja „Resavica“ EPS-u duguje oko 21 milion evra.

Na trećoj poziciji je JKP Beogradski vodovod i kanalizacija, čiji je dug za nekoliko meseci porastao za blizu 2,5 miliona evra, pa sada za struju duguje 10,6 miliona.

Beogradski GSP duguje EPS-u oko 3,5 miliona evra, slično kao i Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP).

Struju ne plaćaju ni Vaterpolo klub Partizan (3,1 milion evra), kao ni gradovi Beograd (3 miliona) i Novi Pazar (1,3 miliona), Beogradske elektrane duguju oko milion evra, duguju i Ministarstvo odbrane, Univerzitetski klinički centar Srbije...

Državne, pa tek onda privatne firme

Deset ekonomskih celina sa najvećim poslovnim prihodima u 2025. ostvarilo je zajedno oko 15,6 milijardi evra, što je oko 31% poslovnih prihoda svih 725 obuhvaćenih celina (oko 50,8 milijardi evra).

Iza NIS sa 2,55 milijardi evra prihoda (-29,% zbog američkih sankcija) slede Telekom Srbija sa 2,28 milijardi evra (+29,3%) i Srbijagas sa 1,24 milijarde evra (-20,8% zbog izostanka subvencija iz budžeta).

Onda tek iza državnih, koa je to već „na Istoku“, dolaze privatne firme ‒ peti je Delta Holding sa 1,15 milijardi, zatim idu Nelt Co sa 1,11 milijardi evra, FCA Srbija iz Kragujevca sa 1,01 milijardom, Phoenix Pharma sa 920 miliona, Hemofarm sa 724 miliona i Er Srbija sa 720 miliona evra.

Kada se pogleda neto dobit, odnosno profit koji su grupe napravile, lista je ipak nešto drugačija, dodiuše tek u uslovno donjem delu. Prvih deset celina po neto dobiti ostvarilo je zajedno oko 1,01 milijardu evra, odnosno 34,2% ukupnog neto dobitka (oko 2,95 milijardi evra) 606 celina koje su poslovale pozitivno.

Prvi je EPS sa 326,6 miliona evra (+62,6%), drugi Telekom Srbija sa 162,1 milion evra (višestruko više nego godinu ranije) a treći je Srbijagas sa 95,0 miliona evra (+19,0%), a četvrta novokonsolidovana grupa Yettel sa 87,4 miliona.

Peti je Hemofarm sa 79,2 miliona evra (+64,6%), a slede Coca-Cola HBC Srbija sa 66,7, Maneks sa 52,1, Delta holding sa 46,8, Holcim Srbija sa 46,2 i Eter Consulting sa 45,1 milion evra.

NIS, druga po prihodima, nije na ovoj listi jer je poslovao sa neto gubitkom od oko 47,5 miliona evra.

Grupacije broje i više od 70 firmi

Rezultati poslovanja i finansijski položaj sagledani su za 725 ekonomskih celina, koje su kontrolisale 2.446 zavisnih i pridruženih pravnih lica i zapošlјavale ukupno 335.023 radnika.

Prema obuhvatu konsolidacije, odnosnos broju kompanija od kojih se sastoji, i dalјe je vodeća grupa Delta Holding, sa 72 zavisna pravna lica, od kojih je 25 sa sedištem u inostranstvu. Značajan broj kontrolisanih entiteta imale su i ekonomske celine MPZ-Agrar Novi Sad ‒ 42 i MPZ Agrar dva Novi Sad ‒ 41.

Grupa Galens Invest obuhvata 25 zavisnih pravnih lica, dok je u okviru celina Milšped Beograd i Nicco Beograd bilo po 23 povezana entiteta.

U izveštaju se ocenjuje da je privreda Srbije tokom 2025. godine zadržala stabilnost i ostvarila blagi rast i da su tome značajan doprinos dale ekonomske celine, koje su uvećanjem poslovne aktivnosti i profitabilnosti, uz dalјe jačanje finansijskih kapaciteta, dodatno osnažile performanse domaće privrede.

Ekonomske celine su realizovale pozitivan neto rezultat od 297.112 miliona dinara, uvećan za 16,5%. Pri tom, neto dobitak je iskazalo 606 konsolidovanih celina, sa 2.055 zavisnih i pridruženih entiteta, a neto gubitak 119 celina, koje su imale kontrolu nad 391 zavisnim i pridruženim pravnim licem.

Uspešno poslovanje praćeno je angažovanjem značajnih finansijskih kapaciteta ‒ poslovne imovine vredne 8.731.624 miliona dinara i kapitala od 3.817.817 miliona dinara, što je za 11,1% i 5,9% više u odnosu na 2024. godinu.

Ekonomske celine su se pretežno finansirale iz pozajmlјenih izvora, pri čemu su ukupne obaveze povećane za 16,4% na 5.035.857 miliona dinara, dok su uporedo koristile sopstvene izvore u iznosu od 3.693.327 miliona dinara, većem za 5,9%.

Posledično, u poređenju sa prethodnom godinom racio sopstvenog kapitala je opao na 42,3%, prethodne godine bio je 44,4%, a stepen ukupne zaduženosti je porastao na 1,36 sa 1,25 u 2024. godini.

Kumulirani gubitak ekonomskih celina je smanjen za 7,1 osto i iznosio je 797.063 miliona dinara, dok je gubitak iznad visine kapitala povećan za 4,9% i iznosio 122.050 miliona dinara.

Uticaj konsolidovanih celina na ostvarenja ukupne privrede ogleda se u njihovom učešću od 29,3% u ukupnim prihodima i 29,2% u ukupnim rashodima, uz udeo od 24,9% u neto dobitku i 11,3% u neto gubitku privrede.

Na njih se odnosilo 31,7% poslovne imovine i 30,5% kapitala, ali i 18,0% kumuliranog gubitka privrednih društava.

U ovim sistemima bilo je zaposleno nešto više od četvrtine ukupnog broja radnika u privredi.

U publikaciji su analizirani poslovanje ekonomskih celina na ukupnom nivou i specifičnosti poslovanja vodećih ekonomskih celina prema osnovnim finansijskim performansama, a date su i liste sa po 20 celina koje su ostvarile najveće poslovne prihode, neto dobitak i neto gubitak, kao i onih sa najvećom poslovnom imovinom, kapitalom i ukupnim gubitkom.

Nazad na vest