Live
BizSrbija
Naslovna/Vest/Evropu "iznad vode" drže doseljenici: Španija druga u EU po broju zaposlenih stranaca, odmah iza Nemačke
Vest · migranti

Evropu "iznad vode" drže doseljenici: Španija druga u EU po broju zaposlenih stranaca, odmah iza Nemačke

BizSrbija3 min
Evropu "iznad vode" drže doseljenici: Španija druga u EU po broju zaposlenih stranaca, odmah iza Nemačke
Ilustracija: Pixabay

Španija je postala druga zemlja Evropske unije po broju zaposlenih koji su rođeni van granica te zemlje. Prema podacima OECD-a, prošle godine u ovoj ekonomiji bilo je više od 4,8 miliona takvih radnika. Bilo bi dobro da ih je još višle ali i da su bolje „iskorišćeni“. U Srbiji taj broj i dalje simboličan.

Ovako visok broj čini da se Španija po broju radnika „stranaca“ (mada to neki više formalno nisu) kotira odmah iza prve privrede Starog kontinenta – Nemačke, pokazuje najnoviji izveštaj Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).Za poređenje:

Nemačka ima znatno veći apsolutni broj strano rođenih zaposlenih (procene se kreću oko 7–8 miliona, zavisno od definicije), što je čini apsolutnim liderom u EU. U Sjedinjenim Američkim Državama taj broj premašuje 25–30 miliona, a u Velikoj Britaniji se kreće oko 5–6 miliona (u zavisnosti od izvora i godine).

Španska ekonomija je istovremeno četvrta među razvijenim zemljama po obimu zapošljavanja radne snage iz inostranstva, iza SAD, Nemačke i Velike Britanije.

Prema novijim podacima španske statistike (EPA i Socijalno osiguranje, 2025–2026), broj stranih državljana na evidenciji zaposlenih kreće se između 3,5 i 3,7 miliona, što predstavlja oko 15%-16% ukupne zaposlenosti u zemlji (ukupno zaposlenih oko 22,5 miliona).

Kada se računa šire – svi rođeni u inostranstvu – udeo je još veći. Broj stanovnika Španije rođenih u inostranstvu povećan je za 61% od 2015. godine i oni sada čine gotovo petinu ukupnog stanovništva zemlje (oko 18–20 %).

Najviše doseljenika dolazi iz Maroka, koji je najveća pojedinačna zemlja porekla, kao i iz latinoameričkih država, pre svega Kolumbije, Venecuele, Ekvadora, Argentine i Perua.

Strani radnici imaju posebno značajnu ulogu u delatnostima koje se suočavaju sa nedostatkom zaposlenih:

  • u ugostiteljstvu čine gotovo polovinu radne snage,

  • u građevinarstvu njihov udeo prelazi 30 %,

  • u trgovini oko 15 %,

  • u prerađivačkoj industriji 11 %,

  • u poljoprivredi oko 5 %.

Stopa zaposlenosti stranaca u Španiji iznosi 66,6 %, gotovo koliko i kod domaćeg stanovništva (67,1 %). Poređenja radi, u Nemačkoj razlika između ove dve grupe iznosi oko 10 procentnih poena, a u Holandiji gotovo 13 poena.

Obrazovani a slabo iskorišćeni

Na nivou OECD-a, imigranti danas čine oko 16 % ukupne zaposlenosti, što je za tri procentna poena više nego pre desetak godina. U polovini zemalja OECD-a imigranti su doprineli sa najmanje polovinom rasta zaposlenosti u periodu 2014–2024.

Poseban problem u Španiji predstavlja činjenica da više od polovine stranih radnika sa visokim obrazovanjem obavlja poslove koji su ispod njihove stručne spreme. Na to utiču teškoće u priznavanju diploma, dokazivanju radnog iskustva i pristupu određenim profesijama.

OECD procenjuje da je početna koncentracija stranih radnika u delatnostima sa nižom produktivnošću umanjila ukupnu produktivnost španske ekonomije za jedan procentni poen u periodu od 2014. do 2024. godine.

U Srbiji i regionu radnika malo, a njihova sprema još manja

U Srbiji je situacija znatno drugačija, iako i ona ima evidentnih problema sa nedostatkom radnika. Prema procenama ovdašnjih sindikata, agencija i Ministarstva unutrašnjih poslova, trenutno u zemlji radi između 70.000 i 100.000 stranih radnika.

Uz ukupan broj zaposlenih od oko 2,8–2,9 miliona, njihov udeo u ukupnoj zaposlenosti kreće se između 2,5 i 3,5 % – višestruko manje nego u Španiji ili Nemačkoj.

U Srbiji uglavnom zidari

Najveći udeo stranih radnika u Srbiji je u građevinarstvu (prema nekim procenama svaki treći radnik na gradilištima je stranac), zatim u proizvodnji, logistici, ugostiteljstvu i održavanju. Najbrojnije su grupe iz Rusije, Kine, Turske, Indije i Nepala.

U regionu tzv. Zapadnog Balkana udeo stranih radnika je generalno nizak u poređenju sa zapadnom Evropom. Izuzetak u regionu je Slovenija (koja i nije Zapadni Balkan), gde strani radnici čine skoro 16 % radno aktivnog stanovništva. U BiH se broj stranih radnika meri u nekoliko hiljada (oko 7.000 formalno registrovanih).

Ono što muči daleko razvijenije Špance, mnogo više muči i privrede na Balkanu. Ovde nije problem što je radna snaga potcenjena, odnsono što ne radi na svom nivou formalne kvalifikacije, nego što pristižu uglavnom radnici bez kvalifikacija, koji ne mogu da „prođu“ na probirljivijme zapadnom tržištu radne snage.

To samo uvećava zaostatak koji postoji prema efikasnosti i produktivnosti zapadnih ekonomija jer postojki stalni odliv obrazovane radne snage ka Zapadu, a dolazak niskokvalifikovane sa (dalekog) Istoka.

Nazad na vest