Srbija zadržala BB+ rejting uz pozitivne izglede: Korupcija i institucije ostaju slabe tačke

Rejting agencija Fič (Fitch) je u svom najnovijem izveštaju zadržala kreditni rejting Srbije na nivou BB+, kao i pozitivne izglede za njegovo povećanje, čime se naša država i dalje nalazi na pola koraka od dobijanja rejtinga investicionog ranga, saopštila je Narodna banka Srbije (NBS).
Kreditni rejting Srbije, prema oceni Agencije Fitch, podržan je doslednim makroekonomskim politikama, koje uključuju: snažnu posvećenost očuvanju stabilnosti deviznog kursa i odgovornog fiskalnog upravljanja, visoke devizne rezerve i veći BDP po glavi stanovnika u poređenju sa zemljama koje imaju isti kreditni rejting.
Kao ključne faktore koji utiču na pozitivne izglede za povećanje kreditnog rejtinga agencija navodi: održiv privredni rast, stabilizaciju javnog duga na niskom nivou i dokazanu otpornost na eksterne šokove.
Prioritet usvajanje budžeta
Nasuprot tome, agencija ocenjuje da su u Srbiji, u poređenju s drugim zemljama sa istim kreditnim rejtingom, viši deficit tekućeg računa, manje efikasne politike upravljanja, kao i veći stepen evroizacije bankarskog sektora.
Agencija Fitch očekuje da će nova vlada u velikoj meri održati nepromenjen okvir ekonomske politike, u čijoj osnovi su stabilan devizni kurs, odgovorno fiskalno upravljanje i režim ciljanja inflacije kao monetarni okvir. Takođe, navodi se da se najavljuje da će novi ekonomski program biti usmeren na veću podršku domaćim investicijama, progresivniji poreski sistem i veće ulaganje u sektore obrazovanja i zdravstva, ali da još uvek nisu poznati konkretni detalji. Prioritet u kratkom roku biće usvajanje budžeta za narednu godinu, kao i pregovori u vezi s gasnim aranžmanom s Rusijom i prodajom Naftne industrije Srbije.

U izveštaju se navodi da su ojačane devizne rezerve (od 29,2 milijarde evra na kraju oktobra) omogućile Narodnoj banci Srbije da interveniše na deviznom tržištu u uslovima pojačanih depresijacijskih pritisaka, a da bi povećanje referentne kamatne stope u novembru za 25 baznih poena, na šest odsto, trebalo da pruži dodatnu podršku domaćoj aktivi. Očekuje se da će i u narednom periodu devizne rezerve ostati na adekvatnom nivou, mereno stepenom pokrivenosti uvoza robe i usluga.
Istaknuto je i da je očuvana stabilnost finansijskog sektora i da se, uprkos oduzimanju dozvole za rad Alta banci i privremenim pritiscima na likvidnost Banke Poštanska štedionica, ne očekuje materijalizacija širih rizika po finansijsku stabilnost. Kao argumenti tome u prilog istaknute su visoka kapitalizovanost, likvidnost i profitabilnost bankarskog sektora kao celine.
Rast četiri odsto u 2027.
Prema novoj projekciji agencije Fitch, privredni rast u 2026. godini revidiran je naviše, na 3,5%, sa 2,8% u julu, što je u skladu s novom projekcijom Narodne banke Srbije. Rast će biti vođen snažnom domaćom tražnjom, koja je podržana rastom raspoloživog dohotka i kreditne aktivnosti, kao i završetkom projekata povezanih s međunarodnom izložbom "Ekspo 2027". Projektovani rast BDP-a za naredne godine takođe je u skladu s našom projekcijom, prema kojoj se, nakon ubrzanja na četiri odsto u 2027. zbog održavanja izložbe "Ekspo", očekuje stabilizacija rasta na 3,5 odsto u 2028. godini.
I projekcija platnobilansnih pokazatelja slična je novembarskim projekcijama Narodne banke Srbije. Agencija Fitch očekuje i niži deficit tekućeg računa u 2026. (4,1% BDP-a) u odnosu na 2025. godinu (4,6% BDP-a), s obzirom na to da su niži trgovinski deficit, koji je podržan snažnim izvozom automobilskog sektora, i viši suficit na računu sekundarnog dohotka neutralisali pritiske po osnovu viših cena energenata.
U 2027. godini očekuje se dodatno smanjivanje deficita tekućeg računa usled većih priliva od izvoza turističkih usluga tokom izložbe "Ekspo", da bi se nakon toga deficit stabilizovao na nivou od oko četiri odsto BDP-a. Takođe, u periodu 2026–2028. godine očekuje se niži priliv SDI u poređenju s prethodnim godinama, koji bi u proseku trebalo da se kreće oko 2,2% BDP-a.
U okviru fiskalnih pokazatelja, agencija Fitch očekuje deficit budžeta u 2026. od tri odsto BDP-a, kao i da se, u skladu s ciljevima iz tekućeg aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom, deficit postepeno smanji na nivo od 2,5% BDP-a do 2028. godine. Učešće javnog duga u BDP-u trebalo bi u periodu 2026–2028. godine da se stabilizuje na nivou od oko 44%, što je znatno niže u poređenju sa zemljama sa istim kreditnim rejtingom. Ocena agencije je i da su fiskalni rizici u kratkom roku umanjeni, zahvaljujući umerenom fiskalnom deficitu, visokim rezervama likvidnosti budžeta i povoljnoj ročnoj strukturi javnog duga.
Kao faktori koji bi, odvojeno ili zajedno posmatrano, mogli da doprinesu povećanju kreditnog rejtinga, navode se veći stepen poverenja u kontinuitet politika koje će očuvati snažne izglede rasta, makroekonomsku stabilnost i eksternu održivost. Strukturno posmatrano, povoljnijoj oceni rejtinga doprineli bi i veća efikasnost upravljanja, smanjenje korupcije i veća institucionalna nezavisnost.




