Live
BizSrbija
Naslovna/Vest/Fortenova se rešava i kiselih voda: Jamnica, MG Mivela i Kiseljak idu Badelu
Vest · MG Mivela

Fortenova se rešava i kiselih voda: Jamnica, MG Mivela i Kiseljak idu Badelu

BizSrbija1 min
Fortenova se rešava i kiselih voda: Jamnica, MG Mivela i Kiseljak idu Badelu
Foto: MG Mivela

Nakon što su izašli sa srpskog maloprodajnog tržišta prodajom Idea marketa (nekadašnji Merkator, Idea i Roda lanci u Srbiji) i povezanih društava Alta Retailu, a zaključili prodaju PIK Vrbovec Bosqar Investu, Fortenova (Fortenova Grupa) se „rešava“ i biznisa sa mineralnim vodama i srodnim pićima.

Prodaja PIK Vrbovec je ugovorena pre pola godine i dovršava se regulatorna saglasnost, a finalizuje se i financijski ubedljivo najveća operaciju dezinvestiranja Fortenove – proces prodaje Jamnice i ostatka Grupe pića (Sarajevski kiseljak u BiH, MG Mivela u Srbiji i i Jamnica u Sloveniji), piše Poslovni.hr.

Gotovo siguran kupac je kompanija Badel 1862 (Meteor Grupa – Labud d.o.o. iz Đakova), uz kreditnu pomoć triju banaka od pola milijarde evra. Time bi Badel mogao da postane “najveća kompanija u proizvodnji hrane i pića, s nekih 130 milijuna evra EBITDA”.

Proces zatvaranja finansijske konstrukcije u kojem maleni Badel uzima velik zalogaj, je u toku a u financijskim krugovima može se čuti da “dil” počiva na vrednovanju Jamnice i ostatka Grupe pića između 800 i 900 miliona evra.

Prema saznanjima Poslovnog dnevnika, operacija preuzimanja zamišljena je tako da uključuje tri komponente. Uz kreditni aranžman, to su i partnerska podrška kroz sudelovanje u vlasničkom kapitalu i tzv. vendor finansiranje (prodavac olakšava zaključenje posla smanjujući inicijalno potrebna sredstva kupcu kao odgođenu naplatu dela cene).

Podrška EBRD-a (od oko 200 miliona evra kroz vlasničko ulaganje) i „vendor“ aranžman s vlasnikom Fortenova grupe, Pavlom Vujnovcem, zamišljeni su kao način na koji se smanjuje iznos sredstava koji Badel, na čelu s Darkom Knezom, mora osigurati prilikom zaključenja transakcije

U pogledu kreditnog zaduženja, u ulozi kreditora trebale bi biti tri banke – Zagrebačka, Erste i Privredna banka Zagreb – koje bi, navodno, Badel 1862 na čelu s Darkom Knezom trebale podržati s oko pola milijarde evra.

Nazad na vest