Globalna rasprodaja tehnoloških akcija, evropske berze u padu, brent na 98$

Evropske berze su danas u padu pod uticajem velike globalne rasprodaje akcija tehnoloških kompanija nakon pobede Demokrata na američkim međuizborima za Kongres i moguće promene investicione klime.
Demokratska većina u Kongresu moghla bi da dovede do usporavanja izgradnje centara podataka i smanjenja ulaganja u AI, koje forsiraju vlasnici kompanija bliskih aktuelnom republikanskom predsedniku Donaldu Trampu.
Usporavanje ulaganja u veštačku inteligenciju moglo bi da uspori i rast globalne privrede, koji je u značajnoj meri podržan investicijama velikih tehnoloških kompanija, prenosi Rojters.
Drama i u Aziji
Nakon američkih, pali su i azijski indeksi, i to ne malo. Azijske berze pretrpele su u petak ujutru snažan udar, a vrednost akcija na tržištima Tajvana i Južne Koreje pala je za više od 8% odsto. Talas rasprodaje je bio toliko intenzivan da je trgovanje na južnokorejskoj berzi moralo privremeno da bude obustavljeno.
Kako prenosi Klix.ba, tajvanski berzanski indeks TAIEX izgubio je na početku trgovanja više od 3.700 bodova, odnosno preko osam odsto svoje vrednosti. Do sredine dana gubici su delimično ublaženi.
Južnokorejski indeks KOSPI izgubio je približno 500 bodova, odnosno 8,6 odsto, spustivši se na 4.923,47 boda. Zbog tako snažnog pada aktiviran je mehanizam za privremenu obustavu trgovanja, kojim berze pokušavaju da spreče dodatnu paniku i omoguće stabilizaciju tržišta.
KOSPI je tako prvi put u poslednjih devet meseci pao ispod granice od 5.000 bodova. Problemi su počeli još u četvrtak, kada je ovaj indeks izgubio 5,3 odsto vrednosti. U najnižoj tački trgovanja u petak bio je gotovo 15 odsto ispod nivoa zabeleženog na otvaranju berze u sredu, kada su pristizali rezultati američkih izbora za Kongres.
Svi se nadaju jeftinijoj nafti
Istovremeno, pala je i cena nafte pa je cean brenta u 9.30 sati niža za 0,64% i iznosi 97,96 dolara po barelu, a lake teksaške nafte WTI za 0,81% na 89,79 dolara.
Najvažniji pokretač pada cena nafte je promena očekivanja nakon rezultata izbora, pošto pobeda Demokrata povećava pritisak na Trampa da okonča rat sa Iranom, a to bi normalizovalo globalno snabdevanje naftom i derivatima. Geopolitički rizici ipak nisu sasvim nestali, a na tržištu energenata su i dalje prisutne velike oscilacije, prenose mediji.
Evropski fjučersi gasa za decembar su se danas na otvaranju amsterdamske berze TTF prodavali po ceni od 90,090 evra za megavat-sat, odnosno oko 946 evra za 1.000 kubnih metara, uz koeficijent 10,5 MWh/1.000 m³.Prema podacima sa berzi, nemački indeks DAX pao je za 1,48%, francuski CAC 40 za 1,33%, britanski FTSE 100 za 1,55%, italijanski FTSE MIB za 1,02%, dok je moskovski MOEX porastao za 0,03%.
Vrednost evra u odnosu na dolar na valutnoj berzi Foreks danas iznosi 1,11874 dolara.
Cena zlata je pala na 4.062,78 dolara za trojsku uncu, a cena pšenice na 5,9545 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg).
Američki industrijski berzanski indeks Dau Džons (Dow Jones) je na zatvaranju berzi u četvrtak pao za 3,44% na 51.523,06 poena, S&P 500 za 4,36% na 7.353,73 poena, a kompozitni Nasdak za 5,52% na 24.315,00 poen.





