I veliki JP Morgan Čejs ima problem sa hakerima, a kamoli srpska MSP

Američka banka Džej Pi Morgan Čejs (JP Morgan Chase), najveći zajmodavac u SAD, saopštio je da su partnerske kompanije koje pružaju usluge toj banci bile meta sajber-napada. To samo dokazuje koliko su svi dobavljači robe i usluga u jednom lancu potencijalne mete, pogotovo mala i srednja preduzeća, pokazuje istraživanje kompanije Kasperski.
Tokom hakerskog napada „napadači su možda pristupili određenim podacima, uključujući imena i imejl adrese pojedinih klijenata“, saopšteno je iz banke.
Banka je istakla da njene usluge nisu bile ugrožene i da će, tamo gde bude potrebno, pogođenim klijentima ponuditi podršku, uključujući besplatno praćenje kreditnih podataka radi zaštite od moguće zloupotrebe.
Ovi događaji usledili su nakon niza drugih tehnoloških problema koji su poslednjih nedelja izazvali poremećaje u različitim sektorima, uključujući nedavnu obustavu letova širom SAD zbog problema u sistemu Federalne uprave za avijaciju (FAA), kao i globalni prekid rada Majkrosoftovog imejl servisa.
Prošlog meseca, velika sajber krađa pogodila je i berzu kripto-valuta Bajnens, ali to su samo javni podaci o napadima, uglavnom na velike, dok napadnutih ima mnogo više, posebno među onim najranjivijim – malim i srednjim preduzećima, upozorava kompanija za sajber-bezbednosti Kasperski (Kaspersky).
Mala i srednja preduzeća u Srbiji u posebnom riziku
Za male i srednje organizacije sajber-bezbednost postaje imperativ poslovanja, pokazuje novo istraživanje kompanije Kaspersky. Čak 66% evropskih kompanija koje posluju u okviru lanaca snabdevanja ne ispunjava sve zahteve svojih poslovnih partnera u oblasti IT bezbednosti. Kao posledica ove neusklađenosti, velika većina preduzeća suočava se sa ozbiljnim posledicama, od odlaganja sklapanja ugovora do diskvalifikacije iz postupaka javnih nabavki i neplaniranih troškova. Mala i srednja preduzeća koja primenjuju napredna rešenja za sajberbezbednost imaju veće izglede da u potpunosti ispune bezbednosne zahteve i izbegnu poslovne gubitke.
„Za mala i srednja preduzeća unapređenje sajber-bezbednosti počinje otklanjanjem tehničkih ranjivosti i rešavanjem svakodnevnih bezbednosnih rizika. Automatizovani alati, jednostavni za korišćenje i upravljanje, pomažu u otkrivanju slabih tačaka, praćenju aktivnosti na nivou krajnjih uređaja i zaštiti komunikacionih kanala, kao što je korporativna elektronska pošta. U kombinaciji sa praktičnom obukom zaposlenih, ove mere doprinose smanjenju rizika od bezbednosnih incidenata, očuvanju kontinuiteta poslovanja na duži rok i ispunjavanju bezbednosnih zahteva poslovnih partnera i klijenata.“, kaže Milan Kojić, menadžer prodaje zadužen za MSP sektor zapadnog Balkana u kompaniji Kaspersky.
Napadi na lance snabdevanja, koji iskorišćuju ranjivosti u softveru trećih strana, u poslednje vreme izdvojili su se kao jedna od najvećih pretnji velikim kompanijama. Kao odgovor na ovaj rizik, velike korporacije podižu bezbednosne standarde koje moraju da ispune njihovi dobavljači i partneri, čime se pred mala i srednja preduzeća u lancu snabdevanja postavljaju sve veći zahtevi.
Kako bi manjim kompanijama pomogla da se prilagode novim tržišnim očekivanjima, kompanija Kaspersky je u Srbiji i još 23 zemlje analizirala trenutno stanje usklađenosti1 organizacija sa bezbednosnim zahtevima, i ukazala na to kako rešenja za sajberbezbednost mogu istovremeno da odgovore na potrebe malih i srednjih preduzeća i olakšaju proces postizanja usklađenosti.
Istraživanje je pokazalo da je devet od deset (89%) evropskih malih i srednjih preduzeća koja posluju u okviru lanaca snabdevanja moralo da ispuni određene zahteve svojih klijenata ili poslovnih partnera u oblasti IT bezbednosti.
Istovremeno, oko trećine organizacija (34%) uspelo je da ispuni sve postavljene zahteve. Sposobnost ispunjavanja svih bezbednosnih zahteva povezana je sa nivoom IT bezbednosti u kompanijama. Među kompanijama koje svoj nivo IT bezbednosti ocenjuju kao nizak, odnosno koje primenjuju samo osnovne mere zaštite, svega 3% uspelo je da ispuni sve zahteve. Nasuprot tome, ovaj udeo među organizacijama koje koriste napredna rešenja, kao što su EDR, XDR i SIEM, iznosi 44%.
Među evropskim malim i srednjim preduzećima koja su već deo nekog lanca snabdevanja, njih 66% uspelo je da samo delimično ispuni zahteve poslovnih partnera u oblasti IT bezbednosti. Jedan od najzahtevnijih kriterijuma, koji je često dovodio do neusklađenosti, bilo je posedovanje sertifikata iz oblasti IT bezbednosti – ovaj zahtev nije ispunilo 24% ispitanika. Pored toga, među zahtevima koje anketirane kompanije najčešće nisu uspevale da ispune našli su se i implementacija naprednih IT bezbednosnih rešenja (24%), razmena i redovno ažuriranje planova za reagovanje na bezbednosne incidente (25%), kao i sprovođenje redovnih testova penetracije ili bezbednosnih provera koje obavljaju nezavisne treće strane (23%).
Kada je reč o posledicama neispunjavanja zahteva, svega 3% malih i srednjih preduzeća koja nisu ispunila nijedan od postavljenih zahteva u oblasti IT bezbednosti izjavilo je da je uspelo da nastavi postojeću ili započne novu poslovnu saradnju bez ikakvih posledica.
Preostalih 97% priznaje da je neispunjavanje bezbednosnih zahteva dovelo do negativnih poslovnih posledica. Većina kompanija bila je prinuđena da preispita i izmeni svoju strategiju IT bezbednosti (49%), što je u najvećem broju slučajeva podrazumevalo i izdvajanje dodatnih budžetskih sredstava.
Značajan broj organizacija pretrpeo je i gubitak poslovnih prilika: 39% suočilo se sa odlaganjem sklapanja ugovora, 24% bilo je diskvalifikovano iz postupka javne nabavke, dok je više od četvrtine (28%) izgubila ugovor.
Bezbednost u okviru budžeta
„Unapređenje sajber-bezbednosti postaje sve značajnije za mala i srednja preduzeća. Velike kompanije su, kao i obično, predvodnici u usvajanju novih tehnologija, a sada za sobom povlače i manja preduzeća. Pozitivna strana ovog procesa jeste to što poslovanje postaje bezbednije. Međutim, prelazni period može biti izazovan za kompanije koje su u fazi rasta, zbog nedostatka stručnog znanja i ograničenih resursa. Mala i srednja preduzeća, kao i kompanije srednje veličine, trenutno su u središtu naših aktivnosti u kompaniji Kaspersky. Uočavamo da je ovim organizacijama potrebna podrška vodećih dobavljača bezbednosnih rešenja i zato razvijamo proizvode posebno prilagođene potrebama manjih kompanija“, kaže Milan Kojić.
Kaspersky prilagođava svoja napredna bezbednosna rešenja, prvobitno namenjena velikim kompanijama, potrebama malih i srednjih preduzeća, omogućavajući im da unapređuju sajberbezbednost uporedo sa rastom poslovanja.
Napredna rešenja iz paketa Kaspersky Next Optimum pružaju malim i srednjim preduzećima visok nivo zaštite, uz način implementacije i svakodnevnog upravljanja koji je prilagođen njihovim raspoloživim resursima.
Kaspersky Next EDR Optimum obezbeđuje snažnu zaštitu krajnjih uređaja i napredne funkcionalnosti za otkrivanje i reagovanje na pretnje na krajnjim uređajima, koje automatizuju odbranu od složenih sajberpretnji. Rešenje trenutno otkriva skrivene zlonamerne aktivnosti, vizuelno prikazuje putanju napada i omogućava IT administratorima da neutrališu bezbednosne incidente jednim klikom. Pojednostavljivanjem uvida u pretnje i reagovanja na njih, omogućava malim i srednjim preduzećima da zaustave lateralno kretanje napadača kroz svoju mrežu, bez potrebe za angažovanjem visokospecijalizovanih ili skupih stručnjaka za sajberbezbednost.
Ovo rešenje razbija predrasudu da je prošireno otkrivanje i reagovanje na pretnje privilegija rezervisana isključivo za velike korporacije, naglašavaju iz Kasperskog.




