Live
BizSrbija
Naslovna/Vest/Italijanske banke u ofanzivi: Inteza juriša na Sijenu, Unikredit na Frankfurt
Vest · Banca Intesa

Italijanske banke u ofanzivi: Inteza juriša na Sijenu, Unikredit na Frankfurt

BizSrbija4 min
Italijanske banke u ofanzivi: Inteza juriša na Sijenu, Unikredit na Frankfurt
Foto: Ilustracija: Shutterstock

Italijanski bankarski sektor, koji se nekada doživljavao kao evropski problem, danas je među najagresivnijim kupcima na kontinenta. Dve aktuelne transakcije koje se približavaju svojoj završnici– Inteza preuzima Monte dei paski di Sijena (MPS) a Unikredit nemačku Komercbanku – pokazuju da Milano i Rim sada diktiraju tempo evropskog bankarskog spajanja.

Rim ne poteže zlatna ovlašćenja

Prema pisanju Rojtersa, koje se poziva na anonimne upućene izvore, vlada Đorđe Meloni spremna je da odobri Intezino preuzimanje MPS-a i verovatno neće postavljati dodatne uslove. Kabinet ne planira da aktivira takozvana zlatna ovlašćenja, mehanizam kojim država štiti stratešku imovinu i nameće obavezujuće uslove za transakciju. Obe banke i premijerkin kabinet odbili su da komentarišu informacije.

Inteza je vladu o planiranoj transakciji obavestila 30. oktobra, a provere po pravilima o zlatnim ovlašćenjima obično traju do 45 dana. Formalna odluka očekuje se u narednih nekoliko nedelja. Ministar ekonomije Đankarlo Đorđeti ranije je najavio neutralan stav vlade, mada nije isključio pojedine uslove.

Kontrast sa prošlom godinom je upadljiv. U neuspelom pokušaju Unikredita da preuzme Banko BPM država je imala znatno odlučniju ulogu i nametnula uslove vezane za Unikreditovo poslovanje u Rusiji.

Analitičari ocenjuju da je slučaj Inteze drugačiji iz dva razloga: ova banka ima znatno manje prisustvo u Rusiji, gde njena podružnica posluje isključivo sa korporativnim klijentima, i ima dublje korene na domaćem tržištu. Unikredit, nasuprot tome, u Rusiji poseduje komercijalnu banku koja služi i kompanijama i građanima, pa je politički osetljiviji.

Berlin popušta pred Orćelom

Dok Inteza čeka odluku Rima, Unikredit je postigao dogovor sa nemačkom vladom o budućnosti Komercbanke, što je banka danas i objavila a preneo Blumberg. Dogovor predviđa da Unikredit očuva poslovanje Komercbanke sa malim i srednjim preduzećima, kao i njene međunarodne kapacitete, uz obavezu daljeg razvoja tog segmenta. Sedište će trajno ostati u Frankfurtu, a banka će i dalje biti listirana na Frankfurskoj berzi.

Berlin je pritom, prema izveštaju Rojtersa koji je Komercbanka potvrdila, odustao od zahteva da imenuje dva člana nadzornog odbora. To je značajana ustupak, jer je upravljanje bilo jedno od najosetljivijih pitanja u pregovorima.

Unikredit je nedavno dobio i odobrenje Evropske unije za preuzimanje Komercbanke, čija se tržišna vrednost procenjuje na oko 41 milijardu evra.

Izvršni direktor Andrea Orćel očekuje da će sva regulatorna odobrenja stići do kraja novembra, što bi mu omogućilo da preuzme kontrolu i počne sa sprovođenjem strategije. Plan predstavljen u aprilu predviđa povećanje efikasnosti, ukidanje do 7.000 radnih mesta i smanjenje međunarodne mreže, uz veći fokus na Nemačku i Poljsku.

Orćel je nagovestio i moguće promene na samom vrhu, pa je budućnost izvršne direktorke Betine Orlop pod znakom pitanja. Upravo tu leži izvor političkog trenja: sačuvana sedišta i listing ublažavaju simboliku, ali otpuštanja i rezovi u mreži ostaju stvarna cena koju će platiti zaposleni.

Evropa nek se navikne

Dve transakcije otkrivaju obrazac. Italijanske banke, ojačane godinama profitabilnosti i čišćenja bilansa, više ne čekaju da budu meta, već same traže svoje mete, i unutar zemlje i preko granice. Istovremeno, vlade koje su ranije posezale za zaštitnim instrumentima sada se pokazuju spremnijim na kompromis, bilo zato što su uslovi prihvatljivi, bilo zato što je strateški rizik manji.

Konsolidacija koju predvode italijanske banke deo je šireg talasa na oba kontinenta. Vrednost prekograničnih spajanja banaka u EU porasla je na 17 milijardi evra prošle godine, sa 3,4 milijarde u 2024, što je najviše od 2008.

Ipak, evropska slika ostaje nejednaka. Većina poslova i dalje se zaključuje unutar nacionalnih granica, a prekogranične transakcije su i dalje retke, dok banke posluju pretežno na domaćim tržištima.

Dugotrajni otpor pri pokušaju Unikredita da preuzme Komercbanku najbolji je dokaz za to. Regulatori pokušavaju da ubrzaju stvari: pravila CRD VI, koja se primenjuju od januara 2026, uvode jedinstven skup propisa za spajanja banaka. Ispod nivoa evropskih mega-poslova, domaća spajanja idu najbrže, a kao tržišta sa najviše prostora za dalje okrupnjavanje navode se Italija, Velika Britanija, nordijske zemlje i zemlje Centralne i Istočne Evrope.

Sjedinjene Države prolaze kroz sličan, ali brži ciklus, jer ga pokreće promena regulatornog stava. Posle vraćanja ubrzanog postupka odobravanja od strane Kancelarije kontrolora valute u maju 2025, broj poslova je skočio: u 2025. je objavljeno više od 180 transakcija vrednih oko 49 milijardi dolara, naspram 125 transakcija i 16,3 milijarde dolara godinu ranije.

Odobrenja stižu za nekoliko meseci umesto za godinu dana, pa je, na primer, Pinnacle Financial Partners spajanje sa Synovusom zaključio za 161 dan. Tempo se nastavio i u 2026: u prvom kvartalu objavljeno je 33 transakcije vredne 15,7 milijardi dolara.

Najveći poslovi su Fifth Third–Comerica (10,9 milijardi dolara) i preuzimanje Webster Financiala od španskog Santandera za oko 12 milijardi dolara, što pokazuje da evropske banke ekspanziju traže upravo tamo gde je regulatorni put kraći od onog u sopstvenom dvorištu.

Jačanje konkurencije i na Balkanu

Za Srbiju je ovaj trend bitan jer banke Inteza i Unikredit imaju prisustvo na ovdašnjem tržištu. Intezina srpska filijala je čak jedna je od najvećih banaka u zemlji po aktivi.

Veća, kapitalno jača i strateški fokusiranija matična grupa po pravilu menja i prioritete u regionalnim mrežama: od raspodele kapitala do toga koja tržišta ostaju u fokusu. Zato će ishod ovih transakcija, makar indirektno, uticati i na uslove kreditiranja i konkurenciju na Balkanu

Nazad na vest