MEPS 2026: Izvoz Srbije porastao devet odsto, potrebna veća ulaganja

Na konferenciji MEPS 2026 koju organizuje PKS istaknuta je potreba za većim ulaganjima u srednja domaća preduzeća i povećanjem dodatne vrednosti izvoza Srbije.
U prvih devet meseci ove godine zabeležen je rast izvoza od devet odsto, dok je uvoz porastao za oko pet odsto. Time je smanjen deficit u spoljnoj trgovini robom, što je direktno pozitivno doprinelo privrednom rastu, koji nije bio oslonjen samo na infrastrukturne projekte i ličnu potrošnju. Strane direktne investicije (SDI) ostale su na sličnom nivou kao prošle godine, dok je izvoz usluga porastao za oko sedam odsto, čime nastavljamo da ostvarujemo visoki suficit u razmeni usluga sa svetom.
Ovo su ključne poruke Bojana Stanića, pomoćnika direktora Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju u Privrednoj komori Srbije (PKS) na trećoj godišnjoj konferenciji „Međunarodna ekonomska pozicija Srbije - MEPS 2026: Potencijali za veće učešće u globalnoj ekonomiji“ koja je danas održana u Beogradu.
Stanić je naglasio da su neophodna veća ulaganja u srednja preduzeća sa domaćim kapitalom. Ta preduzeća, kako kaže, predstavljaju ključnu kariku domaće privrede, jer rade kao dobavljači velikih kompanija, a istovremeno ih snabdevaju mikro i mala preduzeća.
Kada je reč o dugoročnim strateškim perspektivama, Stanić upozorava da je pozicija Srbije u 2026. godini slabija, pre svega zbog stagnacije i zastoja u procesu evrointegracija. „Zemlje regiona koje su u sličnoj poziciji su Bosna i Hercegovina i Severna Makedonija, imajući u vidu da se Crna Gora i Albanija približavaju Evropskoj uniji. Crna Gora je lider, zatim sledi Albanija, a i zemlje kao što su Moldavija i Ukrajina su dobile mapu puta.“
On je naglasio da se Srbija suočava sa izazovima i na operativnom nivou poput izostanka razumevanja Brisela za problem ograničenja boravka profesionalnih vozača u kamionskom transportu (pravilo 90/180), a dodatni rizik predstavljaju i najavljene protekcionističke mere EU koje bi mogle pogoditi izvoz hibridnih vozila proizvedenih u fabrici Stellantis u Kragujevcu. Stanić je istakao mogućnost priliva novih investicija iz Kine, imajući u vidu najavljen novi investicioni kontingent vredan oko milijardu evra.

Kada je u pitanju energetika, Stanić podseća da je Srbija uvozna zavisna zemlja u pogledu fosilnih goriva.
„Pitanje NIS-a ostaje važno međunarodno pitanje. Iako imamo produžetak operativne licence, politička pomeranja i predstojeći izbori za Američki kongres mogu uticati na dalju spoljnu politiku SAD i perspektivu daljeg produženja licence. Takođe, iako je snabdevanje prirodnim gasom iz Rusije obezbeđeno za ovu i početak naredne godine, strateški se već sada mora planirati sledeća grejna sezona“, naglasio je Stanić.
On je istakao i da će 20. novembra agencija Fič (Fitch Ratings) objaviti novu ocenu kreditnog rejtinga Srbije. „Nadamo se da će kreditni rejting biti u najmanju ruku očuvan, uz želju da bude i unapređen. To bi bila zvanična potvrda međunarodnih agencija da se Srbija učvrstila u grupi zemalja sa investicionim rejtingom, što šalje snažan signal investitorima da ne postoji rizik od naglih promena ekonomskih okolnosti", zaključio je Stanić.
Naučni saradnik Ekonomskog fakulteta u Kragujevcu Filip Bugarčić naveo je da je ključno da Srbija ima solidne ekonomske pokazatelje i rast izvoza.
„Međutim u narednom periodu biće izazovno kako unaprediti strukturu naše privrede u kontekstu izvoza i kako povećati dodatnu vrednost naše privrede koja bi omogućila dalje ubrzanje ekonomskog rasta i razvoja, kao i prodor na različita tržišta na kojima možemo ostvariti veću dodatnu vrednost naše privrede", rekao je Bugarčić.
Rukovodilac Centra za strateške analize, analitiku, planiranje i publikacije PKS Jelena Vasić kaže da od 130.000 privrednih društava u Srbiji, samo 20.000 izvozi.

„Na nama je da u narednom periodu pronađemo način da se firme čak i prvi put upuste u izvozne ili spoljnotrgovinske poslove u narednom periodu, a zatim da vidimo šta je to što je firmama potrebno da u kontinuitetu nastave da budu uspešni izvoznici", rekla je Vasićeva.
Konferencija je okupila predstavnike privrede, domaćih i međunarodnih institucija i akademske zajednice kako bi se razmotrili aktuelni izazovi i mogućnosti za jačanje međunarodne konkurentnosti srpske privrede. Glavne teme, prvog dana konferencije u Privrednoj komori Srbije, odnose se na institucionalnu podršku internacionalizaciji privrede, iskustva kompanija koja posluju na stranim tržištima i mogućnosti za unapređenje izvoza.
U okviru interaktivnog programa "Kafić sveta" (World Café), učesnici će imati priliku da razmene iskustva i razgovaraju o potencijalima za poslovanje na tržištima Evrope, Azije i Australije, Afrike, Severne i Južne Amerike. Program će drugog dana konferencije biti posvećen konkurentnosti Srbije u digitalnoj ekonomiji, razvoju onlajn trgovine i njenom položaju u međunarodnim trgovinskim i investicionim tokovima, a održaće se u Institutu ekonomskih nauka u Beogradu.





