Kako do kredita i bez dovoljno garancija? Nemci predlažu svoj model Srbiji

Predsednik Privredne komore Srbije (PKS) Marko Čadež i Dominik Laminger, član IO Saveznog udruženja javnih banaka Nemačke (VÖB) razgovarali su o uspešnom nemačkom modelu za finansiranje malih i srednjih preduzeća, čak i kada ne zadovoljavaju sve stroge uslove komercijalnih banaka.
Šta da radi fabrika u Srbiji koja ima dovoljno porudžbina za novu proizvodnu liniju, ali nema dovoljno aktive i imovine koju bi založila za kredit? Ovakva ekonomska jednačina sa mnogo nepoznatih teško je rešiva kod nas, ali u Nemačkoj imaju rešenje.
Rešenje je novi model finansiranja malih i srednjih preduzeća preko javnih i razvojnih banaka, i to je bila tema tema razgovora Dominika Lamingera, član izvršnog rukovodstva Saveznog udruženja javnih banaka Nemačke (VÖB) i predsednika Privredne komore Srbije (PKS) Marka Čadeža.
Kada firmi iz našeg pomenutog primera treba nova proizvodna linija, ali firma ne ispunjava uslove za odgovarajući kredit u svojoj banci, u Nemačkoj problem rešavaju tako što deo rizika može da preuzme razvojna banka.
Kako do mašine od 500.000 evra?
Da je firma kojoj treba kredit od na primer 500.000 evra za nove mašine iz nemačke pokrajine Severna Rajna-Vestfalija, prva adresa na koju bi otišla je njihova poslovna banka. Tu ima račun, preko ove banke plaća dobavljače i od nje uzima kredite. Banka poznaje promet i obaveze firme, pa može da proceni hoće li prihodi od novih porudžbina biti dovoljni za otplatu rata.
S druge strane, Razvojna banka ima drugačiji zadatak. Ona kroz javne programe obezbeđuje novac za ulaganja kao što su nabavka opreme ili proširenje pogona. Zato banka firme kojoj treba nova oprema podnosi zahtev pokrajinskoj razvojnoj banci NRW.BANK i ukoliko zahtev bude odobren fabrika preko svoje banke može da dobije kredit za svih 500.000 evra, pod uslovom da je ceo trošak prihvatljiv za obe banke.
Šta se menja kada dve banke podele rizik? U tom programu NRW.BANK može da preuzme polovinu kreditnog rizika. Firma je dužna da vrati ceo kredit sa kamatom, ali ako ipak ne uspe i posle naplate iz zaloge ostane gubitak od 100.000 evra, svaka banka snosi po 50.000.
Upravo ta podela može da prevagne kada poslovna banka odlučuje hoće li finansirati proizvođača koji ima kupce za novu robu, ali premalo zaloge za novu mašinu.
Ovaj nemački sistem razvojnih banaka i u Evropi se smatra uspešnim modelom, a Dominik Laminger je tokom razgovora sa Markom Čadežom rekao da je VÖB je spreman da sa podeli iskustva svojih članica i sa kompanijama i institucijama u Srbiji.
Privatni kapital u razvojnim bankama
Laminger je istakao da je sistem razvojnih banaka u Nemačkoj značajno doprinosi privrednom razvoju zemlje i da su pouzdani su partneri građanima, preduzećima i javnom sektoru.
„Razvojne banke privlače i privatni kapital čime povećavaju efikasnost korišćenja javnih sredstava. Time se jačaju srednja preduzeća, podržavaju pokretanje novih poslova i podstiču inovacije. Investicijama razvojnih banaka omogućena su ulaganja koja bi bez javne podrške izostala ili bi bila znatno manjeg obima“, napisao je Laminger na LinkedIN posle sastanka sa Čadežom.
On je naglasio da razvojne banke sarađuju sa poslovnim bankama uz očuvanje ravnopravne tržišne konkurencije.
„Posebno je važan princip matične banke – klijent se obraća banci sa kojom već posluje, a ona dobro poznaje njegove potrebe i ima iskustvo u finansiranju. Takođe, pomažu vlastima da ostvare ciljeve ekonomske i socijalne politike – od modernizacije infrastrukture do digitalne i zelene tranzicije i imaju važnu ulogu u oblikovanju budućeg razvoja, kao i u upravljanju krizama, kada doprinose stabilnosti privrede“, naveo je Laminger.
Čadež je nakon sastanka u Saveznom udruženja javnih banaka Nemačke rekao da je sistem razvojnih banaka pravi uzor u Evropi i pokazatelj kako dodatno mogu da se ojačaju mala i srednja preduzeća. Zahvalio je Lamingeru na na spremnosti VÖB-a da sa privredom i institucijama u Srbiji podeli iskustva nemačkih razvojnih banaka i pozvao ga da poseti Beograd.





