Marković očekuje produženje licence za NIS, ali i upozorava na skupu struju i dizel

Stručnjak za energetiku Željko Marković očekuje da će OFAK produžiti licencu NIS-u, iako odluka Vašingtona još nije stigla; bez nje bi Rafinerija u Pančevu posle iscrpljivanja rezervi obustavila preradu, a snabdevanje bi se oslanjalo na uvoz i zalihe. Licenca bi omogućila i nastavak pregovora o vlasništvu, dok energenti ostaju skupi.
Stručnjak za energetiku Željko Marković očekuje da će američka Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAK) produžiti licencu koja omogućava poslovanje Naftne industrije Srbije (NIS), iako zvanična odluka Vašingtona još nije stigla. Licenca ističe 30. oktobra, a NIS je podneo novi zahtev za produženje.
Gostujući na RTS-u, Marković je ocenio da razgovori američkog i ruskog predsednika Donalda Trampa i Vladimira Putina, kao i dogovor o isporukama ruskog dizela Sjedinjenim Američkim Državama, daju razlog za optimizam.
Ako licenca ne bude produžena, Rafinerija nafte u Pančevu najpre bi koristila postojeće rezerve sirove nafte, a nakon njihovog iscrpljivanja morala bi da obustavi preradu. Tržište bi se snabdevalo iz rezervi gotovih derivata i uvozom, što bi, prema Markovićevoj proceni, moglo da obezbedi nesmetano snabdevanje još dva do tri meseca.
Ukoliko se problem ne reši u tom periodu, postojala bi opasnost od nestašica zbog prestanka domaće prerade. Ipak, Marković ne očekuje dugotrajan prekid snabdevanja i smatra da bi država u međuvremenu preduzela dodatne mere.
Licenca važna i za pregovore o vlasništvu
Produženje licence moglo bi da omogući nastavak pregovora o vlasničkoj strukturi NIS-a. Marković je podsetio na razgovore mađarskog MOL-a sa ruskim akcionarima, „Gaspromnjeftom“ i „Gaspromom“, uz napomenu da bi eventualni dogovor morao da dobije odobrenja nadležnih institucija, uključujući antimonopolske organe i OFAK.
Prema njegovim rečima, ostaje otvoreno pitanje da li će licenca biti produžena za još mesec dana ili na duži period. Dalji tok pregovora mogao bi da zavisi i od odnosa Vašingtona i Moskve, budući da je, prema Markovićevoj oceni, pritisak sankcija uticao na rusku stranu da razmotri prodaju NIS-a.
Nafta i dizel ostaju skupi
Govoreći o svetskom tržištu nafte, Marković je naveo da su se cene, nakon snažnog rasta, stabilizovale na znatno višem nivou. Brent je pred vikend dostigao gotovo 117 dolara po barelu, dok se jutros kretao oko 115 dolara, naspram ranijih približno 60 dolara.
Dalje kretanje cena zavisiće od odnosa ponude i potražnje, kao i razvoja situacije na Bliskom istoku. Nova eskalacija sukoba i smanjenje isporuka mogli bi da izazovu dodatni rast, dok bi normalizacija snabdevanja otvorila prostor za pojeftinjenje.
Dogovor o isporukama ruskog dizela američkom tržištu, ocenjuje Marković, mogao bi pre svega da doprinese stabilizaciji tržišta i spreči nova poskupljenja. Značajniji pad cena, međutim, nije izvestan, a eventualno pojeftinjenje u SAD ne mora automatski da se odrazi i na Evropu.
Dizel je skup ne samo zbog cene sirove nafte već i zbog ograničenih kapaciteta za preradu. Marković navodi da su kotacije dizela na mediteranskom tržištu dostigle oko 1.440 do 1.500 dolara, što je znatno više nego ranije. Dodatne količine iz rezervi i isporuke ruskog goriva mogle bi da ublaže pritiske na tržištu, ali ne garantuju niže cene.
Struje će biti dovoljno, ali će uvoz skupo koštati
Srbija u zimsku sezonu ulazi uz nepovoljne hidrološke uslove, jer je suša u drugoj polovini godine smanjila proizvodnju hidroelektrana u zemlji i regionu. Iako su remonti završeni i elektroenergetski sistem je, prema ranijim saopštenjima Elektroprivrede Srbije, spreman za zimu, manja proizvodnja hidroelektrana povećava potrebu za uvozom.
„U oktobru je preko 25 odsto električne energije namenjene potrošnji došlo iz uvoza“, naveo je Marković, ističući da je to pre svega finansijski problem zbog visokih cena struje na evropskim berzama.
Troškove dodatno povećava skup prirodni gas, koji se koristi za proizvodnju električne energije u elektranama koje pokrivaju periode najveće potrošnje. Marković je ukazao i na značaj reverzibilne hidroelektrane Bajina Bašta, koja omogućava racionalnije korišćenje električne energije.
Prema njegovoj oceni, ključni izazov za Srbiju u narednom periodu neće biti samo obezbeđivanje dovoljnih količina energenata već i njihova cena, posebno ako se nastave nepovoljni uslovi na evropskom tržištu i neizvesnost u snabdevanju.




