Live
BizSrbija
Naslovna/Vest/Nemci idu ka rekordu u primeni solar, Srbija kaska
Vest · solarna energija

Nemci idu ka rekordu u primeni solar, Srbija kaska

BizSrbija4 min
Nemci idu ka rekordu u primeni solar, Srbija kaska
Foto: Image by This_is_Engineering from Pixabay

Proizvodnja električne energije iz solarnih izvora u Nemačkoj mogla bi ove godine da dostigne rekordnih više od 100 TWh (teravatsati), zahvaljujući natprosečnom broju sunčanih sati i sve većem broju solarnih elektrana, saopštilo je nemačko udruženje za solarnu energiju BSW-Solar. Srbija „na sunčanom putu“ i dalje tek na početku.

Prema podacima tog udruženja proizvodnja električne energije iz solarnih izvora dostigla je 90,2 TWh do 27. septembra, čime je već premašena ukupna proizvodnja od 90 TWh ostvarena tokom cele 2025. godine.

Kako navodi Dojče vele, ukoliko se nastavi takav trend, solarna energija bi u neto proizvodnji električne energije u Nemačkoj mogla da premaši 100 TWh u jednoj kalendarskoj godini.

To je gotovo deset puta više od godišnje potrošnje električne energije velikog grada poput Hamburga a ujedno skoro 50 puta više od 2,2 TWh proizvedena iz solarnih izvora pre 20 godina.

Generalni direktor udruženja BSW-Solar Karsten Kernig ocenio je da bi dostizanje novog rekorda predstavljalo važnu prekretnicu u globalnim nastojanjima da se svet udalji od fosilnih goriva koja doprinose klimatskim promenama.

„Fotonaponska tehnologija razvila se od tehnologije koja je imala ograničenu primenu u jedan od temelja našeg snabdevanja električnom energijom“, rekao je Kernig.

On je istakao da od tog razvoja korist ima čitavo društvo, kroz niže cene električne energije, manju zavisnost od uvoza energenata i znatno manje štete izazvane klimatskim promenama.

Sa udelom od 17,8% u ukupnoj proizvodnji električne energije, solarna energija bila je treći najznačajniji izvor domaće proizvodnje struje u Nemačkoj, iza energije vetra, koja je na prvom mestu, i uglja.

Ipak, ugalj je i dalje važan deo nemačkog energetskog miksa. Iako je njegov udeo u proizvodnji struje u poslednjoj deceniji značajno opao, termoelektrane na ugalj, pre svega one na lignit i kameni ugalj, i dalje su među najvažnijim domaćim izvorima električne energije. Prema dostupnim procenama, ugalj je u 2025. godini obezbedio otprilike petinu ukupne nemačke proizvodnje struje (proveriti tačan udeo u podacima Fraunhofer ISE ili Agora Energiewende).

Solar dolazi ali ugalj ne odlazi (tako brzo)

Ta činjenica pokazuje u kojoj meri je nemačka energetska tranzicija dvostruko opterećena. Zemlja je 2023. godine zatvorila poslednje nuklearne elektrane, pa je izgubila značajan izvor stabilne proizvodnje bez emisija. Istovremeno, obnovljivi izvori još ne mogu u potpunosti da pokriju razdoblja kada ne duva vetar ili nema sunca. U tim periodima ugalj i gas preuzimaju ulogu rezerve, a posebno u zimskim mesecima, kada je solarna proizvodnja najslabija.

Zato stručnjaci upozoravaju da rekordni solarni brojevi sami po sebi ne znače i brzo gašenje uglja. Solarna proizvodnja je najveća leti i oko podneva, dok potrošnja struje vrhunac dostiže u večernjim satima i tokom zime. Bez dovoljno skladišnih kapaciteta, baterija i novih mrežnih veza, deo proizvedene solarne energije ostaje neiskorišćen, a u periodima viška ponude cene struje na berzi mogu da padnu i ispod nule.

Nemačka vlada je, zbog toga, postavila cilj postepenog napuštanja uglja do 2038. godine, uz mogućnost da se taj rok ubrza na 2030. u zapadnim regionima. Ostvarenje tog plana zavisi od izgradnje novih gasnih elektrana spremnih za prelazak na vodonik, proširenja prenosne mreže i brže ugradnje sistema za skladištenje energije. Zato se tvrdnja da „Nemci dobro gaze na putu solarne energije“ mora čitati sa rezervom: rekord u proizvodnji je realan, ali pravi test tek dolazi, kada se pokaže koliko je sistem u stanju da tu energiju pouzdano koristi tokom cele godine.

Srbija kaska

Za region Zapadnog Balkana, uključujući Srbiju, nemačko iskustvo je koristan podsetnik o energetskim promenana. Iako je prva solarnaelektrana podignuta „davne“ 2013. godine (projekat „MAtarova“ italijanske kompanija Gascom i domaće Multienergy u Merdaru kod Kuršumlije), stvar se na ovom planu sporo menja.

Srbija i dalje najveći deo struje proizvodi iz lignita (najgora vrsta uglja, i energfetski i ekološki), a udeo solarne energije tek počinje da raste. Nemačka pokazuje da brz rast solara donosi niže cene i manju zavisnost od uvoza energenata, ali i da bez ulaganja u mreže i skladištenje prelazak sa uglja ne ide glatko.

Struktura proizvodnje struje u Srbiji u 2025. godini ostala je gotovo nepromenjena i dominantno oslonjena na domaći lignit. Prema izveštaju „Elektroenergetika Republike Srbije 2025“, na lignit je otpalo oko 70% proizvodnje, hidroelektrane su obezbedile oko 26%, a vetroelektrane oko 3,8%.

Udeo hidroenergije pritom umnogome zavisi od hidroloških prilika, pa se iz godine u godinu znatno menja. Vetar je u kratkom roku od praktično nepostojećeg izvora postao relevantan segment sistema, dok je solarna energija i dalje na samom začelju. U 2024. njen udeo iznosio je tek oko 0,1 odsto, a gas i bioenergija činili su zanemarljiv deo preostale proizvodnje.

EPS je u 2025. prvi put u svoj proizvodni portfolio uvrstio vetar i solar, pustivši u rad 76 MW novih kapaciteta iz obnovljivih izvora, uz istovremeno povećanu proizvodnju uglja.

Srbija tako ostaje među evropskim državama sa najvećim oslanjanjem na ugalj, što je jasan kontrast u odnosu na nemačke solarne rekorde.

Nazad na vest