Koliko bi Britance koštalo poništavanje Bregzita?

Kampanja Stay Out tvrdi da bi povratak Velike Britanije u Evropsku uniju koštao oko 750 miliona funti nedeljno, na osnovu predloga budžeta EU za period od 2028. do 2034. godine.
Uporedo sa nastojanjima britanskog premijera Endija Burnama (Andy Burnham) da postigne novi sporazum sa Evropskom unijom, jer Bregzit (Brexit), prema njegovim rečima, nije uspeo, na Ostrvu se vodi kampanja pod nazivom Stay Out (ostani napolju) čiji su pokretači nekadašnji zagovornici i kreatori izlaska Velike Britanije iz EU. Kampanja Stay Out tvrdi da bi povratak zemlje u EU koštao 750 miliona funti nedeljno, odnosno oko 756 miliona prema njihovom obračunu.
Procena je zasnovana na predlogu Evropske komisije za dugoročni budžet EU od 2.000 milijardi evra za period od 2028. do 2034. godine. Autori analize pretpostavljaju da bi ponovno članstvo Britanije povećalo budžet EU i da bi London uplaćivao iznos srazmeran veličini i bogatstvu svoje privrede, prenosi Gardijan.
Obmanjujuća računica...
Međutim, iznos od 750 miliona funti predstavlja bruto doprinos, bez odbijanja sredstava koja bi se vratila Britaniji kroz poljoprivredne subvencije, naučne grantove i druge fondove EU. Time se ponavlja metod korišćen u kampanji za Bregzit 2016. godine, kada je na autobusu pristalica izlaska iz Unije isticana tvrdnja da članstvo Britaniju košta 350 miliona funti nedeljno.
Britanska statistička služba tada je kritikovala tu računicu kao obmanjujuću, jer nije uzimala u obzir britanski rabat, odnosno umanjenje članarine, niti novac koji se iz evropskog budžeta vraćao zemlji. Iako dokumentacija kampanje Stay Out navodi da je reč o bruto iznosu, ta ograda izostavljena je iz promotivnog video-snimka, u kojem se tvrdi da bi toliko EU naplaćivala Britaniji za povratak.

Analiza zanemaruje i šire ekonomske posledice Bregzita, odnosno gubitke nastale zbog otežane trgovine sa najvećim britanskim trgovinskim partnerom. Džon Springford (John Springford) iz Centra za evropske reforme (CER) smatra da je procena kampanje Stay Out obmanjujuća jer se usredsređuje na bruto uplatu u budžet EU, a ne uzima u obzir ni sredstva koja bi se vratila Britaniji ni ekonomske koristi od ponovnog članstva.
Prema njegovim proračunima, zasnovanim na dve studije o posledicama Bregzita, izlazak iz EU smanjio je nacionalni dohodak Britanije za tri do 3,5 milijardi funti nedeljno. Uz to, zbog slabije ekonomske aktivnosti država je izgubila između milijardu i 1,3 milijarde funti nedeljnih poreskih prihoda.
Čak i kada se posmatra samo potencijalni doprinos britanskog budžeta EU, iznos od 750 miliona funti deluje previsoko, ocenjuje se u analizi. Jedna od pretpostavki jeste da Britanija po povratku u EU ne bi ponovo dobila rabat koji je Margaret Tačer (Margaret Thatcher) ispregovarala 1984. godine.
Takva procena ima uporište u izjavama visokih evropskih zvaničnika, uključujući bivšeg pregovarača EU za Bregzit Mišela Barnijea (Michel Barnier), mada pojedine zemlje koje su neto uplatioci u evropski budžet, poput Nemačke i Holandije, i dalje imaju određene povlastice. To pokazuje da su pravila o doprinosima i povraćaju novca složenija nego što sugeriše računica kampanje.
Kompromisni predlog
Sumnju izaziva i činjenica da se procena zasniva na predlogu Evropske komisije za budžet od 2.000 milijardi evra za period 2028–2034, koji još nije usaglašen i za koji se očekuje da će u konačnoj verziji biti manji. Članice EU razmatraju kompromisni predlog od 1.620 milijardi evra koji je pripremila Irska, koja trenutno predsedava Savetom EU, ali ni taj iznos još nije prihvaćen.
Još spornija je pretpostavka Stay Outa da bi Britanija morala da učestvuje u otplati zajmova EU za oporavak od pandemije, čija će godišnja otplata od 2028. iznositi 24 milijarde evra. Ti dugovi nastali su nakon britanskog izlaska iz Unije, pa bi London u pregovorima o povratku gotovo sigurno osporio obavezu da finansira troškove iz perioda kada nije bio član.
Procene ekonomskih posledica Bregzita ukazuju na znatno veće iznose od onih koje navodi kampanja Stay Out. Britanska Kancelarija za budžetsku odgovornost (OBR) procenjuje da će privreda dugoročno biti četiri odsto manje produktivna zbog izlaska iz EU. Springfordov model, koji poredi stvarne rezultate britanske ekonomije sa hipotetičkim razvojem slične privrede da je ostala u EU, pokazuje da je bruto domaći proizvod manji za 5,5 odsto. Nacionalni biro za ekonomska istraživanja (NBER) procenio je da je Bregzit do 2025. smanjio britanski BDP za šest do osam odsto.
Ipak, povratak u EU ne bi automatski vratio britansku ekonomiju na nivo iz 2016. ili čak 2020. godine. Deo proizvodnje namenjene tržištu EU možda je trajno izgubljen, dok bi investitori mogli da ostanu oprezni prema dugoročnoj posvećenosti Londona članstvu u EU. Springford smatra da Britanija verovatno neće uspeti da nadoknadi sve gubitke nastale zbog Bregzita, ali ističe da su oni daleko veći od troškova učešća u evropskom budžetu.





