EU i Evropski parlament dogovorili odlaganje pravila o metanu do 2029.

Evropski parlament (EP) i države članice Evropske unije (EU) postigli su dogovor o odlaganju primene ključnih pravila za smanjenje emisije metana za dve godine, do 2029. godine, usled pritisaka naftne i gasne industrije i sve izraženije zabrinutosti zbog energetske bezbednosti i pristupačnosti energenata.
Prema postignutom kompromisu, uvoznici sirove nafte, prirodnog gasa i uglja imaće rok do 1. januara 2029. godine da ispune obaveze u vezi sa praćenjem, izveštavanjem i proverom emisija metana, umesto prvobitno predviđenog januara 2027. godine.
Prema navodima Juronjuza, dogovoreno je i da se za dve godine, do avgusta 2030, odlože obaveze izveštavanja o intenzitetu emisija metana za evropske proizvođače i uvoznike.
Poslanik Evropske narodne partije (EPP) i pregovarač Evropskog parlamenta u Odboru za životnu sredinu Dimitris Ciodras izjavio je da je prioritet njegove političke grupacije da se obezbede energetska sigurnost, pristupačnost energenata i konkurentnost industrije, uz istovremeno poštovanje obaveza o smanjenju emisija metana.
"Ne suspendujemo uredbu o metanu, već obezbeđujemo njenu efikasnu primenu i mogućnost da se svi zahtevi u praksi ispune", naveo je Ciodras.
Ovaj kompromis predstavlja ublažavanje prvobitnog zahteva Evropskog parlamenta, koji je tražio odlaganje od tri godine, ali je istovremeno duži od jednogodišnjeg pomeranja roka koje su podržale države članice i prvobitnog predloga Evropske komisije.
Pravila EU o metanu usvojena su 2024. godine i predviđaju da strani dobavljači dostavljaju podatke o emisijama metana povezanih sa naftom, gasom i ugljem koje prodaju na evropskom tržištu.
Kritičari smatraju da je odlaganje još jedan ustupak industriji fosilnih goriva na štetu klimatskih ciljeva EU, dok zagovornici ističu da je prvobitni rok bio nerealan i da bi mogao da dovede evropske proizvođače i uvoznike u nepovoljniji položaj.
Politički spor oko odlaganja primene pravila dodatno je zaoštrio odnose između Evropske narodne partije (EPP), najveće političke grupacije u Evropskom parlamentu, i tradicionalnih saveznika u zalaganju za zaštitu životne sredine.
EPP je u oktobru podržala trogodišnje odlaganje, uz podršku krajnje desnice, nakon neuspeha pregovora sa socijalistima i liberalima.
Zeleni su optužili konzervativce da su se udružili sa krajnjom desnicom kako bi oslabili klimatska pravila i zaštitili interese industrije fosilnih goriva.
Pritisci za odlaganje primene propisa dolazili su i izvan Evropskog parlamenta.
Francuski predsednik Emanuel Makron u septembru je uputio pismo predsednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen, zatraživši pomeranje rokova i upozorivši da EU ne bi trebalo da slabi sopstvene proizvodne kapacitete u trenutku povećane energetske nesigurnosti.
Sjedinjene Američke Države, najveći evropski snabdevač tečnim prirodnim gasom (LNG), takođe su više puta kritikovale evropske propise, upozoravajući da bi njihova primena mogla da poveća troškove i oteža izvoz energenata na tržište EU.
Zabrinutost zbog snabdevanja dodatno je pojačana poremećajima u pomorskom saobraćaju kroz Ormuski moreuz usled rata SAD i Izraela protiv Irana.
Ipak, organizacije za zaštitu životne sredine i stručnjaci osporavaju tvrdnje da će odlaganje pravila značajno doprineti snižavanju cena energenata ili sigurnosti snabdevanja, ukazujući da propisi ne zabranjuju uvoz fosilnih goriva koja ne ispunjavaju evropske standarde, već se u početnoj fazi odnose prvenstveno na praćenje i prijavljivanje emisija.
Metan je, ističe Raporter, odgovoran za oko 30 odsto globalnog zagrevanja i u kratkoročnom periodu ima znatno snažniji efekat na zagrevanje atmosfere od ugljen-dioksida.
Smanjenje emisija metana iz proizvodnje fosilnih goriva smatra se jednom od najbržih i najisplativijih mera za usporavanje globalnog zagrevanja, budući da se za to već koriste dostupne tehnologije. Postignuti sporazum je privremen i potrebno je da ga do kraja godine formalno potvrde Evropski parlament i Savet EU.





