Malo bolja prognoza za privredu EU: Rast 1,4%, kaže sad Evropska komisija

Privreda Evropske unije ove godine porasti za 1,4%, kaže danas objavljena jesenja prognoza Evropske komisije koja je viša od prolećnih 1,1% rasta.
Evropska komisija ipak upozorava da će inflacija ostati znatno viša nego što se ranije očekivalo, uz nastavak pritiska na potrošnju domaćinstava i javne finansije.
U aktuelnoj prognozi se navodi da će privredni rast Evropske unije iznositi 1,4% i u 2027. godini, a zatim da ubrza na 1,5% u 2028. godini.
Privreda Evrozone trebalo bi da raste sporijim tempom, po stopi od 1,2% u 2026. i 2027, odnosno 1,3% u 2028. godini.
Komisija je istovremeno znatno povećala prognoze godišnje inflacije i očekuje da će rast potrošačkih cena u Evropskoj uniji dostići 3,3% u 2026. i 3,2% u 2027. godini, pre nego što uspori na 2,3% u 2028. godini.
U Evrozoni bi inflacija trebalo da iznosi 3,2% ove i 3,1% naredne godine, a zatim da se spusti na 2,1% u 2028. godini.
Bolji privredni rezultati Evropske unije u prva tri tromesečja 2026. godine bili su prvenstveno posledica stabilne potrošnje i snažnog oporavka izvoza robe, koji je podstakao industrijsku aktivnost, navodi Komisija.
Posebno je bila izražena tražnja za poluproizvodima i komponentama namenjenim izgradnji globalne infrastrukture za veštačku inteligenciju i elektrifikaciju, ali investicije su podbacile u odnosu na očekivanja
Rast potrošnje domaćinstava u Evropskoj uniji trebalo bi da uspori na 1,3% ove i 1,1% naredne godine, jer rast troškova života nastavlja da umanjuje realne raspoložive prihode.
Komisija očekuje da će se potrošnja oporaviti na 1,3% u 2028. godini, kada se inflacija bude smirivala.
Slabe investicije, sporije zapošljavanje
Investicije će, prema prognozi, ostati slabe, posebno u stambenoj izgradnji, na koju negativno utiču visoke kamatne stope.
Kada je reč o tržištu rada, rast zaposlenosti trebalo bi da uspori, ali se očekuje otvaranje dodatnih 800.000 radnih mesta u EU tokom 2026. godine.
Stopa nezaposlenosti trebalo bi da ostane blizu istorijskog minimuma, nešto iznad 6%, dok bi zarade trebalo blago da nadmaše inflaciju, omogućavajući umeren rast realnih primanja.
Komisija upozorava i na pogoršanje javnih finansija, usled povećanih izdvajanja za odbranu, viših troškova kamata i mera pomoći domaćinstvima i kompanijama zbog skupih energenata.
Udeo javnog duga u BDP-u Evropskoj uniji trebalo bi da poraste sa 82,6% u 2025. na 85,6% u 2028. godini, dok će rashodi za kamate dostići 2,4% BDP-a, najviši nivo za više od deset godina.
Komisija kao glavne rizike za privredu ističe nastavak geopolitičkih sukoba i njihove posledice po energetska tržišta, neizvesnost u trgovinskoj politici, finansijske potrese i moguće novo povećanje kamatnih stopa.
Posebno se upozorava da bi naglo korigovanje visokih vrednosti akcija na berzama, podstaknutih očekivanjima od razvoja veštačke inteligencije, moglo da izazove finansijske probleme.
Nasuprot tome, brže usvajanje AI tehnologija moglo bi da poveća produktivnost i podstakne privredni rast, dodaje Komisija na svojoj veb stranici.





