I ECB brine AI balon: Izloženost banaka Evrozone zasad malo, ali…

Kreditna izloženost banaka u Evrozoni prema data-centrima i dalje je relativno mala, ali je u proteklom periodu brzo rasla, zbog čega je potreban pojačan nadzor finansijskih regulatora, izjavila je danas predsednica Nadzornog odbora Evropske centralne banke (ECB) Klaudija Buh.
Ona je navela da data-centri čine oko 1,2% do 1,3% ukupne korporativne kreditne izloženosti banaka u Evrozoni, dok je samo 12 banaka značajnije izloženo privatnom kreditiranju povezanom sa veštačkom inteligencijom, preneo je Rojters.
"Udeo u ukupnoj izloženosti nije veliki, ali je u poslednjem periodu rastao relativno brzo i učestvuje u relativno velikom delu novih kredita", rekla je Buh, predstavljajući godišnji izveštaj ECB o stanju bankarskog sistema.
Prema njenim rečima, situacija se brzo menja, što zahteva dodatnu pažnju nadzornih institucija, posebno zbog sve većih ulaganja u infrastrukturu potrebnu za razvoj veštačke inteligencije.
Investitori širom sveta u međuvremenu preispituju optimistična očekivanja o isplativosti ulaganja u veštačku inteligenciju, a među faktorima koji utiču na promenu raspoloženja na tržištu su nezadovoljstvo zbog izgradnje centara podataka i rastući troškovi električne energije.
Kreditna izloženost banaka predstavlja ukupan iznos novca koji je banka pozajmila određenim klijentima ili sektoru privrede, odnosno iznos koji je izložila riziku da joj ti dužnici možda neće vratiti novac.
Sipanje novca u AI
Obim ulaganja u data-centre poslednjih godina eksplozivno raste. Prema proceni Međunarodne agencije za energiju, globalna ulaganja u data-centre skoro su se udvostručila od 2022. i 2024. godine dostigla oko pola biliona dolara. Dell’Oro Group navodi da su svetski kapitalni izdaci za data-centre u 2025. skočili za 57%, a da bi u 2026. mogli da pređu bilion dolara.
Evropa u toj trci zaostaje za SAD, ali nadoknađuje: Evropsko udruženje data-centara (EUDCA) očekuje kumulativna ulaganja od 176 milijardi evra u periodu 2026–2031, što je više nego dvostruko u odnosu na prošlogodišnju projekciju od 87 milijardi evra za period 2025–2030. Dalji rast, međutim, ograničavaju pre svega mrežne i energetske infrastrukture nego dostupnost kapitala.
Zabrinutost da bi se ulaganja u veštačku inteligenciju mogla pokazati preterano optimističnim klađenjem sve je prisutnija na finansijskim tržištima. Uporedbe sa dot-com balonom s kraja devedesetih sve su češće, jer se ogromna sredstva usmeravaju u izgradnju data-centara i nabavku čipova, dok je trenutak u kome će ta ulaganja doneti proporcionalnu zaradu i dalje neizvestan. Dodatni pritisak stvara činjenica da se deo tih projekata finansira zaduživanjem, pa bi eventualno razočaranje u prihode kompanija iz sektora moglo da se prelije na kreditore, uključujući banke. Upravo zato regulatori, kako je upozorila i Buh, prate koliko je finansijski sistem povezan sa sektorom koji se razvija izuzetno brzo, a čija se dugoročna isplativost tek mora potvrditi.





