Live
BizSrbija
Naslovna/Vest/Koliko finansijske imovine ima prosečni Slovenac?
Vest · imovina

Koliko finansijske imovine ima prosečni Slovenac?

BizSrbija1 min
Koliko finansijske imovine ima prosečni Slovenac?
Ilustracija: Stock Birken on Unsplash

Bruto finansijska imovina slovenačkih domaćinstva porasla je za 8,6% u 2025. na 94,6 milijardi evra, što čini 134,3% slovenskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) na kraju godine, prema istraživanju…

Bruto finansijska imovina slovenačkih domaćinstva porasla je za 8,6% u 2025. na 94,6 milijardi evra, što čini 134,3% slovenskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) na kraju godine, prema istraživanju nemačkog osiguravajućeg društva Alianc (Allianz).

U proseku je svaki stanovnik Slovenije imao 44.700€ bruto imovine. S druge strane, obaveze slovenačkih domaćinstva prošle su godine porasle za 7,1% na 19,9 milijardi evra, odnosno 9.380€ po stanovniku, prenosi SeeBiz.

Budući da je finansijska imovina rasla brže od obaveza, neto finansijska imovina slovenačkih domaćinstva prošle je godine porasla za 9,1% na približno 74,8 milijardi evra. Neto financijska imovina tako je iznosila 35.320€ po stanovniku.

Kako je bogatstvo raspoređeno?

Izveđtaj također nudi uvid u raspodelu finansijske imovine. To pokazuje da najbogatijih 10% stanovništva u Sloveniji poseduje 49% sve neto finansijske imovine.

Osiguravajuća kuća sa sedištem u Minhenu prikupila je ove podatke kao deo svog redovnog izvešća o globalnom bogatstvu, koje detaljno opisuje finansijsku situaciju i zaduženost domaćinstava u gotovo 60 zemalja sveta.

Ovogodišnji izveštaj napominje da je bogatstvo domaćinstava diljem sveta prošle godine doseglo novi rekordni nivo. Unatoč izazovnim geopolitičkim i ekonomskim uslovima, globalna finansijska imovina porasla je za 8,6%, na rekordnih 268,4 biliona evra.

Polovina priče

No, prema Ludovicu Subranu, glavnom ekonomisti i direktoru za ulaganja u Allianzu, ovo je samo pola priče. Kako je napisao u saopštenju za javnost, finansijska imovina nominalno se povećala za gotovo 50% od 2019., ali nakon što se uzme u obzir inflacija, njihov stvarni rast iznosio je samo 23%.

Razlike među regionima su velike: u zapadnoj Evropi porasle su za samo 0,5% u tom razdoblju, u Severnoj Americi za 21%, a u Kini za čak 70%.

Nazad na vest