Live
BizSrbija
Naslovna/Vest/Promena vlasničke strukture: Orbanov zet prebacio 11 poslovnih zgrada na Novom Beogradu u novi fond
Vest · imovina

Promena vlasničke strukture: Orbanov zet prebacio 11 poslovnih zgrada na Novom Beogradu u novi fond

BizSrbija2 min
Promena vlasničke strukture: Orbanov zet prebacio 11 poslovnih zgrada na Novom Beogradu u novi fond

Vlasnička struktura portfolija 11 poslovnih zgrada na Novom Beogradu, procenjenog na oko 270 miliona evra, promenjena je u januaru, uoči aprilskih parlamentarnih izbora u Mađarskoj. Prema portalima bne IntelliNews i Válasz Online, portfolio površine 122.000 kvadratnih metara prešao je iz fonda Gordiusz u fond Invalora.

Vlasnička struktura jednog od najznačajnijih kancelarijskih portfolija u Srbiji, koji obuhvata 11 poslovnih zgrada na Novom Beogradu procenjene vrednosti od oko 270 miliona evra, promenjena je uoči aprilskih parlamentarnih izbora u Mađarskoj, objavio je poslovni portal bne IntelliNews, pozivajući se na istraživanje mađarskog medija Válasz Online, prenosi eKapija.

Radi se o imovini ukupne površine 122.000 kvadratnih metara, što predstavlja oko 10 odsto ukupnog modernog kancelarijskog prostora u srpskoj prestonici. Portfolio obuhvata pet poslovnih parkova: Green Heart, FortyOne, Belgrade Business Center, 19 Avenue i Business Point (nekadašnji GTC House).

Ove nekretnine prvobitno su bile u vlasništvu kompanije GTC Group, povezane sa fondacijama Mađarske centralne banke (MNB). Od nje je portfolio 2021. godine preuzela Indotek grupa biznismena Danijela Jelineka, da bi početkom 2024. godine upravljanje i vlasništvo preuzela kompanija Granit Asset Management, iza koje stoji mađarski biznismen Ištvan Tiborc, zet bivšeg mađarskog premijera Viktora Orbana. Kako podseća bne IntelliNews, ova akvizicija je finansirana uz pomoć kredita OTP banke od 180 miliona evra, dok je u prvobitnom ulaganju učestvovao i mađarski državni kapital u iznosu od 50 milijardi forinti (oko 140 miliona evra).

Prema saznanjima do kojih je došao Válasz Online, u januaru ove godine sprovedeno je novo restrukturiranje na nivou mađarskih investicionih fondova. Zatvoreni privatni investicioni fond Gordiusz, koji je bio krajnji vlasnik beogradskih zgrada, zamenjen je fondom Invalora. Ovaj fond je u potpunom vlasništvu fonda za nekretnine Torony, u koji je ulagao javni investicioni fond Magyar Posta Takarék, kojim se upravlja štednjom desetina hiljada malih ulagača, a u kojem i sama mađarska država ima udeo od 50 milijardi forinti.

Na domaćem tržištu ovim poslovnim kompleksima upravlja pet lokalnih projektnih firmi registrovanih na Novom Beogradu: Atlas Centar (Green Heart), Demo Invest (FortyOne), Business Center (Belgrade Business Center), Business Park 19 Avenue (19 Avenue) i Business Point NBG 64a (Business Point, nekadašnji GTC House), dok operativno upravljanje objektima i rad sa zakupcima vodi kompanija Grandum Property Management.

U analizi portala Válasz Online navodi se da ovakva promena strukture značajno otežava eventualne pokušaje mađarske države da povrati ili zamrzne imovinu u čijem je finansiranju prvobitno učestvovao javni novac. Kako je imovina sada posredno povezana sa fondom u kojem se nalazi novac građana, svaka pravna mera protiv fonda nosila bi rizik po štednju malih investitora. Iako je prvobitni državni ulog otkupljen uz prinos, javna sredstva ostaju indirektno prisutna kroz učešće države u javnom fondu za nekretnine, ističe ovaj medij.

S druge strane, kako prenose mađarski mediji, iz kompanije Gránit Asset Management odbacili su tvrdnje da je cilj transakcija bilo skrivanje imovine, navodeći da državna sredstva iz fonda Magyar Posta Takarék nisu korišćena za finansiranje projekata u Beogradu.

Ova dešavanja poklapaju se sa usvajanjem novog zakona o zaštiti državne imovine u Mađarskoj, kojim nove vlasti nastoje da povrate kontrolu nad privatnim fondovima finansiranim javnim novcem. Prema pisanju portala bne IntelliNews, mađarski predsednik Andraš Baka uputio je ovaj zakon Ustavnom sudu na ocenu ustavnosti, uz obrazloženje da pojedine odredbe o zameni upravljača fondova i izuzeću od obavezne ponude za preuzimanje mogu ugroziti prava manjinskih akcionara i malih investitora.

Nazad na vest