Nafta u svetu i gorivo u regionu sve jeftiniji, a konačno pala cena i benzinu u Srbiji

Posle jednog od najvećih nedeljnih padova u poslednjih nekoliko godina početkom novembra ‒ 11,7%, a potom i 7,6% u narednoj sedmici, cena nafte je i tokom treće nedelje novembra nastavila da pada (-1,8%), i ovu je nedelju je fjučers brenta završio s prosekom od 92,7$. To se već pokazalo na punmpama u regionu, gde je gorivo opet pojefitnilo, dok u Srbiji manju cenu sad ima samo benzin a dizel, izgleda, čeka novu Vladu kao i budžet.
Oporavak izvoza sa Bliskog istoka je nadjačao geopolitičke rizike, pa je brent je s početka meseca sa nivoa iznad 115 dolara po barelu spušten ispod 95, a do 20. novembra trgovao se u rasponu od oko 89 do 92 dolara. Današnja kotacija je tek nešto iznad 91$.
Mediteranske kotacije goriva ne slede naftu
Na mediteranskom „brodskom“ tržištu goriva, čije kotacije predstavljaju osnovu za obračun veleprodajnih cena goriva u Srbiji, derivati su nastavili da pojeftinjuju. Prosečna kotacija benzina 10 ppm CIF Med u trećoj sedmici novembra spustila se ispod 860 dolara po toni (sredinom sedmice oko 859 dolara), što je znatno niže nego u prethodnim sedmicama.
Dizel ULSD 10 ppm CIF Med padao je prema 1.220–1.230 dolara po toni (sredinom sedmice oko 1.227–1.228 dolara), uz FOB Med nivoe blizu 1.194 dolara.
Tako se nastavilo razdvajanje kretanja cena sirove nafte i gotovih derivata. Dok je brent fluktuirao oko 90–92 dolara uz geopolitičke premije, kotacije goriva relevantne za srpsko tržište ostale su pod jakim pritiskom naniže.
Glavni razlog daljeg pada cena nije nestanak geopolitičkih rizika, već oporavak izvoza sa Bliskog istoka. Iako su jemenski Huti nastavili napade (uključujući one usmerene na infrastrukturu u Saudijskoj Arabiji), a izveštaji o pretnjama tankerima u Ormuškom moreuzu i dalje kruže, protok sirove nafte kroz ključne rute vratio se blizu nivoa pre eskalacije.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) revidirala je prognozu i sada očekuje višak ponude u četvrtom kvartalu 2026. godine, pre svega zbog bržeg oporavka zalivskog izvoza. Dodatni pritisak na cene dolazi iz SAD: zalihe sirove nafte, benzina i destilata zabeležile su veći rast od očekivanog, što je ojačalo percepciju viška.
Slabija potražnja, vidljiva i u nižoj preradi u Kini, dodatno je doprinosila medveđem sentimentu. Geopolitički događaji – napadi Huta, incidenti u moreuzu i napadi na rusku infrastrukturu – i dalje održavaju premiju rizika, ali su za sada nadjačani realnim povećanjem ponude i rastom zaliha.
U regionu cene (opet) pale
Kretanje brenta i goriva na Mediteranu naniže osetilo se i ove, kao i prethodnih nedelja, i na pumpama u regionu. Cene su snižene, uz dodatne lokalne mere – smanjenje akciza, PDV-a...
U Makedoniji je RKE snizila maksimalne cene za 2–2,5 denara po litru (oko 2–3 %), delom zbog pada referenci, a delom zbog vladinih odluka o smanjenju poreza. To je dalo cenu benzina 95: od 1,37 €/l a dizela 1,50 €/l.
U Crnoj Gori i Hrvatskoj, gde se cene regulišu nedeljnim obračunima, pad je bio 3 do 7 centi po litru. Crnogorski vozači sada plaćaju benzin 1,63 €/l a dizel 1,92 €/l, dok u susednoj Hrvatskoj cena ide 1,56 € za litar benzina i 1,82 € za dizel.
U BiH, gde je tržište slobodnije, prosečne cene su pale za nekoliko pfeniga, ali sa velikim rasponima po lokacijama. Kao neki prosek bi se moglo uzeti oko 1,62€/l za benzin i 1,92 €/l za dizel.
U Srbiji konačno neka promena
Za razliku od svetske cene nafte, cene benzina i dizela na Mediteranu, i na posletku, cena goriva u regionu, u Srbiji se cene goriva već dugo ne pomeraju. TO se dans promenilo jer na preseku cena, kao i svakog petka unazad četiri i po godine, određeno je da litar benzina MBM95 košta 204 dinara (1,73€), što je tri dinara (2,5 evrocenta) manje nego dosad. Litar standardnog evrodizela ostaje na preskupih 236 dinara (2€).
To je već deseta nedelja kako cena dizela miruje na istom nivou, a on je među najvišima u regionu, dok je benzinu pala cena nakon devet nedelja. Uporedo sa „produžavanjem“ važenja iste cene, Vlada (u tehničkom mandatu) produžavai važenje uredbe o smanjenoj akcizi na gorivo (-25% originalno utvrđenog iznosa za 2026.).

Nastavlja se državno administriranje
U Srbiji bi maloprodajne cene goriva na pumpama trebalo da budu određene prema Uredbi o ograničenju cena goriva, koja je doneta još sredinom februara 2022. godine, a potom u detaljima menjana i produžavana.
Uredba propisuje da se cena derivata formira na osnovu srednje veleprodajne cene koju utvrđuje Ministarstvo energetike i rudarstva. Ova cena se zasniva na prosečnoj veleprodajnoj ceni u Srbiji, na koju se dodaju odobrena maloprodajna marža i PDV.
Za formiranje veleprodajne cene ne uzima se u obzir fabrička cena domaće rafinerije (koja sada i ne radi jer već dva meseca nema dotoka nafte), već prosek kotacija cena određenog goriva na berzi za tržište Mediterana (PLATTS CIF Mediteran, za luku u Đenovi/Lavera).
Privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava dužni su da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine.




