Live
BizSrbija
Naslovna/Vest/Rudarstvo gura: Promet u industriji Srbije porastao 20,1 odsto
Vest · industrijska proizvodnja

Rudarstvo gura: Promet u industriji Srbije porastao 20,1 odsto

BizSrbija2 min
Rudarstvo gura: Promet u industriji Srbije porastao 20,1 odsto
Image by Martina Janochová from Pixabay

Promet u industriji Srbije u septembru 2026. bio je veći za 20,1 odsto u odnosu na septembar 2025. godine, a u odnosu na prosek 2025. godine veći za 28,1 odsto, objavio je danas Republički zavod za statistiku (RZS). U isto vreme, na godišnjem nivou, u odnosu na septembar 2025, industrijska proizvodnja je u evrozoni pala za 1,5 odsto.

U Srbiji je, posmatrano po sektorima, u septembru 2026. godine u sektoru rudarstva zabeležen rast prometa u industriji od 30,9 odsto u odnosu na septembar 2025. godine, a u prerađivačkoj industriji rast od 19,4 odsto.

Posmatrano po tržištima, u septembru 2026. godine, promet u industriji na domaćem tržištu beleži rast od 14 odsto u odnosu na isti mesec 2025. godine, a na inostranom tržištu rast od 26,6 odsto.

U isto vreme, sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u evrozoni porasla je u septembru za 0,2 odsto međumesečno, a u celoj Evropskoj uniji za 0,5 odsto, navodi se u prvoj preliminarnoj proceni koju je danas objavio Evrostat. U pitanju je preokret u odnosu na prethodna tri meseca kada je evrozona beležila pad industrijske proizvodnje na mesečnom nivou.

U Evropskoj uniji, proizvodnja intermedijarnih dobara porasla je za 0,8 odsto u odnosu na avgust, netrajnih potrošnih dobara za 0,3 odsto, a trajnih potrošnih dobara za 1,2 odsto.

Proizvodnja kapitalnih dobara se nije menjala, dok je proizvodnje energije registrovan pad za 1,1 odsto.

Najveći mesečni pad industrijske proizvodnje, među zemljama koje su objavile svoje podatke, zabeležen je u Irskoj 5,5 odsto, Luksemburgu 3,8 odsto, Rumuniji 2,6 odsto, a najveći rast u Danskoj 3,7 odsto, Poljskoj 2,9 odsto, Češkoj i Slovačkoj, po 2,7 odsto.

Na godišnjem nivou, u odnosu na septembar 2025, industrijska proizvodnja je u evrozoni pala za 1,5 odsto, a u Evropskoj uniji za 0,8 odsto.

U Evropskoj uniji, proizvodnja intermedijarnih dobara porasla je za 1,1 odsto međugodišnje, kao i energije 0,8 odsto, kapitalnih dobara jedan odsto, trajnih potrošnih dobara 1,5 odsto, dok je proizvodnja netrajnih potrošnih dobara pala za 6,1 odsto.

Najveći godišnji pad industrijske proizvodnje registrovan je u Irskoj 19,1 odsto, Bugarskoj 8,9 odsto i Rumuniji 6,3 odsto, a najveći međugodišnji rast u Holandiji 8,8 odsto, Mađarskoj 8,2 odsto, u Litvaniji i na Malti, po 7,1 odsto, navodi Evrostat na svojoj veb stranici.

Sledeći redovni mesečni izveštaj o industrijskoj proizvodnji evrozone i EU će biti objavljen 15. decembra.

Nazad na vest