Šta kaže odlazeći ministar Mali a šta računi: "Predajemo kasu sa preko 4 mlrd € na računu", ali...

Ministar finansija u tehničkom mandatu Vlade Srbije, Siniša Mali, izjavio je da je srpska ekonomija i dalje stabilna, sa rastom od 4% u trećem kvartalu, kao i da se novoj vlasti predaje državna kasa sa više od 500 milijardi dinara ili preko četiri milijarde evra na računu. "Puna kasa" nasuprot neplaćenim računima, a "najbrži rast" nasuprot onom neophodnom.
„U ponedeljak smo imali naplatu PDV-a, polovina meseca je bila, 16. u mesecu, i imali smo veću naplatu domaćeg PDV-a nego što smo planirali, i to za 1,2 milijarde dinara. Dakle, ekonomija nam i dalje radi, uprkos haosu, uprkos neizvesnosti koja se, evo, dešava već tri nedelje nakon izbora", rekao je Mali gostujući na TV Tanjug.
On je istakao da je ekonomija i dalje stabilna i da je Srbija kao rezultat toga u trećem kvartalu ove godine imala rast BDP-a od četiri odsto.
„Dakle, u ovom trenutku, kada pogledate sve ostale zemlje Evropske unije, mi smo najbrže rastuća ekonomija u Evropi. Naredne godine, ako bi oni nastavili ekonomski program i ekonomsku politiku koju mi sprovodimo zajedno sa Ekspom i dalje bi Srbija bila najbrže rastuća ekonomija u Evropi. To je, dakle, prvi rezultat koji ostavljamo“, naveo je Mali.
Istakao je da to što Srbija ima 4% stopu rasta BDP-a u trećem kvartalu i što Srbija na računu trenutno ima više od četiri milijarde evra predstavlja, kako je rekao, domaći zadatak za one novu vlast u zemlji.
Šta stoji iza „stabilne kase“?
Ministar ostavlja „punu kasu“, ali javne finansije u 2026. nisu tekle kako je planirano. Krajem avgusta usvojen je rebalans kojim je deficit za ovu godinu utvrđen na 396 milijardi dinara, odnosno 3,5% BDP-a. U prvih devet meseci deficit republičkog budžeta bio je 205 milijardi dinara, što je 5,2 milijarde više od plana. Javni dug je krajem septembra bio 42 milijardi evra, odnosno 43,3% BDP-a.
Za jednu zemlju sa „punom kasom“ mnogo se trošilo iz tekuće budžetske rezerve, koja bi trebalo da služi samo za rashode koji se nisu mogli predvideti kada se donosio budžet, ili rebalans budžeta.
Prema analizi Radija Slobodna Evropa iz avgusta, Vlada je od početka godine donela više od 130 rešenja o korišćenju rezerve, a javno objavljeni iznosi premašili su 122 miliona evra.
U više od 30 rešenja iznos uopšte nije naveden. Sredstva su išla i na velike projekte koji već imaju mesto u budžetu, kao što je EXPO 2027. Fiskalni savet je još u oceni budžeta tražio reformu rezerve zbog prevelikih diskrecionih ovlašćenja izvršne vlasti.
U poslednjim danima mandata odlazeće vlade rezerva je nastavila da radi. Vlada je preusmerila oko 5 milijardi dinara za energetski sektor, železnicu i pomoć lokalnim samoupravama, a najveći deo za likvidnost 74 opštine i gradova.
Deo novca prvobitno namenjenog projektima poput Beogradskog metroa, HE Đerdap 3 i Prirodnjačkog muzeja u Beogradu preusmeren je na te namene. Takvo prelivanje pokazuje da investicije kasne ili da je likvidnost ranjiva. Prema istim izvorima, oba objašnjenja su moguća.
Kašnjenje je vidljivo i kod velikih projekata. Gradnja Nacionalnog stadiona u Surčinu (deo EXPO 2027) neće biti gotova do početka Expo 2027 (maj 2027.), a završetak je pomeren na početak 2028. Do polovine godine potrošeno je 5,3 od planiranih 21 milijardi dinara, odnosno 24,9%. Rebalansom su ukupni kapitalni rashodi povećani sa 603 na 623 milijarde dinara, ali samo zbog odbrane (više od 40 milijardi), dok su ostali korisnici dobili oko 20 milijardi manje.
Dugovi države dobavljačima, subvencije…
Ukupne obaveze države prema dobavljačima nema u javnim podacima. Postoje delimični podaci, a najjasniji je slučaj Puteva Srbije. Njihove obaveze iz poslovanja za prvu polovinu 2026. dostigle su 29 milijardi dinara, a plan je bio manje od 18 milijardi.
Država je do polovine godine isplatila oko 5,7 od planiranih 18,3 milijarde dinara subvencija. Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić je ovih dana reka da „nema dovoljno raspoloživih sredstava za drugu ratu direktnih davanja za biljnu proizvodnju“, odnosno subvencija za sertifikovano seme.
Zašto se duguje za struju
Zanimljivo je i da „u kasi ima para“ a na EPS-ovoj listi 50 najvećih dužnika su, pored javnih preduzeća, i državne institucije i lokalne samouprave. Njihov ukupan dug iznosi više od 20,6 milijardi dinara, odnosno oko 176 miliona evra, prema stanju od 23. oktobra 2026.
Među dužnicima su i Ministarstvo unutrašnjih poslova sa 411 miliona dinara, Ministarstvo odbrane sa 78 miliona dinara, Univerzitetski klinički centar Srbije. Prirast duga bilo je i ranije. Prema aprilskom izveštaju, 17 aktivnih državnih preduzeća i institucija duguje 5,79 milijardi dinara, a dug Ministarstva za javna ulaganja porastao je za više od 15 miliona dinara.
Privredni rast: Između „najbržeg“ i zaista potrebnog
Odlazeći ministar se hvali time da je Srbija, sa 3% rasta godišnje, „najbrže rastuća ekonomija u Evropi“, ali to ništa ne govori o stanju u ovoj maratonskoj trci. Prema preliminarnim podacima za 2025, Srbija je tek na oko 53% proseka EU po BDP-u po stanovniku prema kupovnoj moći, dok su Mađarska i Slovačka na oko 76%, odnosno 75%. Bugarska, najsiromašnija članica EU, je na 68%, a ima 28.300 evra po stanovniku prema kupovnoj moći.
Da bi dostigla nivo Mađarske i Slovačke (oko 75% proseka EU), i to u narednih 20 godina, Srbija bi morala da raste brže od njih za oko 1,8 procentnih poena godišnje. Ako se želi/može brže višak bi trebalo da bude 2,4 poena na 15 godina ili 3,6 poena na 10 godina.
Već za nivo Bugarske potrebno je oko 1,7 poena „premije“ u rastu za 15 godina i 2,6 za 10. Ali ni region ne stoji, pa ako te zemlje raste 2,5% do 3%, to znači da bi Srbija morala da raste oko 4,5% do 6,5% godišnje.
A Evropska komisija za Srbiju predviđa rast 3,3% u 2026, 3,8% u 2027. i 2,9% u 2028.





