Live
BizSrbija
Naslovna/Vest/Maskov SapceX-Tesla Frankenštajn kojeg se i Volstrit plaši
Vest · Ilon Mask

Maskov SapceX-Tesla Frankenštajn kojeg se i Volstrit plaši

BizSrbija2 min
Maskov SapceX-Tesla Frankenštajn kojeg se i Volstrit plaši

Spajanje kompanija SpaceX i Tesla moglo bi da ujedini ambicije Ilona Maska, ali i da ostavi investitore da se bore sa razgranatim, izuzetno složenim konglomeratom koji ne bi znali kako da procene, piše Biznis insajder (Business Insider).

Ukoliko Ilon Mask sprovede u delo svoju ideju o spajanju dveju najvećih kompanija kojima upravlja – Tesle i SpaceX-a – Volstrit bi se mogao suočiti sa finansijskim hibridom kakav do sada nije viđen na javnim berzama.

Ali dok bi takav korak mogao da oslobodi ogromne operativne sinergije i omogući Masku neviđenu fleksibilnost u preusmeravanju kapitala, on bi istovremeno napravio haos u tradicionalnim modelima vrednovanja koje Vol strit koristi decenijama.

Na papiru, Maskova logika je jasna – spajanje bi formalizovalo dugogodišnje preklapanje resursa, inženjerskih talentata i ambicija u oblasti veštačke inteligencije i naprednih materijala. Međutim, za investitore i analitičare, nastanak ovakvog konglomerata stvorio bi finansijsko „Frankenštajnovo čudovište” koje je gotovo nemoguće precizno proceniti.

Ideja o kombinovanju ovih kompanija nije sasvim nova. Mask je u više navrata prelivao resurse, inženjere, pa čak i kapital između svojih različitih poduhvata, uključujući xAI, The Boring Company i X (nekadašnji Twitter). Spajanje Tesle i SpaceX-a bio bi, međutim, krunski potez te strategije — potez koji bi formalizovao te veze u okviru jedne javno kotirane krovne kompanije.

Lavirint za investitore

Tradicionalni finansijski modeli na Volstritu oslanjaju se na jasne kategorije i usko definisane industrijske grane. A kompanije o kojima se ovde radi su sve pre nego to, ukazuje u svojim „za“ i „protiv“ Džoe Čioli, autor First Trade newslettera,

  • Kompanija koja bi nastala pod jednim krovom objedinila bi:

  • Komercijalne svemirske misije i rakete (Falcon 9, Starship),

  • Satelitsku internet mrežu (Starlink),

  • Proizvodnju električnih vozila i autonomnih vozila (Robotaxi),

  • Ljudske robote (Optimus) i superkompjutere za razvoj veštačke inteligencije,

To se ne uklapa se ni u jednu postojeću metriku za procenu vrednosti. Svemirski sektor zahteva ogromna dugoročna kapitalna ulaganja sa visokim rizikom, dok auto-industrija zavisi od kratkoročnih marži, obima isporuka i potrošačke tražnje. Mešanje ova dva sveta otežava investitorima da razumeju odakle zapravo dolazi profit, a gde se akumulira rizik.

Efekat „popusta na konglomerate”

Istorijski posmatrano, Volstrit retko nagrađuje gigantske konglomerate. Većina takvih kompanija pati od takozvanog „popusta na konglomerate” — pojave gde investitori procenjuju celokupnu firmu na manju vrednost nego što bi bila prosta suma njenih pojedinačnih delova.

U slučaju spajanja Tesle i SpaceX-a, postoji opravdan strah da bi izuzetno profitabilni delovi – poput Starlink-a ili Teslinog automobilskog poslovanja – služili kao trajni izvor subvencija za izuzetno skupe i rizične poduhvate, kao što su kolonizacija Marsa ili razvoj superkompjutera za veštačku inteligenciju.

„Investitori vole jasne i transparentne priče,” navodi se u analizama tržišta. „Ako kupujete akcije Tesle zato što verujete u prevlast električnih vozila i autonomnu vožnju, možda ne želite da vaš kapital bude izložen rizicima eksplozije raketa na lansirnoj rampi ili političkim previranjima oko satelitskih mreža.”

Iako Maskove pristalice veruju da bi ovo spajanje stvorilo nezaustavljivu tehnološku silu, mnogi na Volstritu ostaju skeptični. Spajanje bi podredilo sve kompanije jedinstvenoj Maskovoj viziji, ali bi istovremeno investitorima donelo zapleten splet finansijskih izveštaja iz kog je teško izvući čistu računicu.

Nazad na vest