MMF upozorava: Rast potražnje za AI mogao bi da podigne kamatne stope

Rast potražnje za veštačkom inteligencijom mogao bi da primora najveće svetske centralne banke da povećaju kamatne stope, upozorila je direktorka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgijeva. Nabavka opreme za AI i povezanih tehnoloških proizvoda podiže potrošačke cene širom sveta.
Pored energetskog šoka izazvanog ratom na Bliskom istoku, rast troškova povezanih sa veštačkom inteligencijom dodatno podstiče inflaciju. Georgijeva je na samitu APEC-a u Šenženu upozorila da bi ova dva faktora mogla da podignu globalnu inflaciju na 4,7 odsto ove godine, što zahteva pooštravanje monetarne politike u mnogim zemljama, prenosi Gardijan.
Istovremeno, brzo širenje primene veštačke inteligencije doprinosi snažnijem privrednom rastu u pojedinim državama, uprkos posledicama rata u Iranu. Centralne banke su ove godine već povećavale kamatne stope nakon što je izbijanje sukoba u februaru podiglo cenu nafte iznad 100 dolara po barelu. ECB je to učinila u junu, prvi put od 2023, zatim američke Federalne rezerve u septembru, a Banka Engleske ovog meseca.
Finansijska tržišta očekuju nova povećanja troškova zaduživanja naredne godine, pod uticajem rasta privrede koji podstiče razvoj AI tehnologije. Ipak, cene nafte su poslednjih nedelja pale zbog povećanja ponude. Istovremeno, strah od stvaranja AI balona i nestabilnost na berzama mogli bi da uspore investicije, dok visoka inflacija smanjuje potrošnju domaćinstava.
Georgijeva je ocenila da će energetski šok vremenom proći, ali da će veštačka inteligencija trajno uticati na svetsku trgovinu, konkurentnost, produktivnost i privredni rast. Proizvodi povezani sa AI tehnologijom već čine više od deset odsto svetske trgovine robom, a njihov udeo brzo raste. Međutim, koristi od investicija nisu ravnomerno raspoređene među državama.
Ona je upozorila da zemlje moraju da razvijaju digitalnu infrastrukturu, prilagode tržišta rada i osposobe zaposlene za primenu veštačke inteligencije. Posebno je istakla potrebu za kontrolom rizika po finansijsku stabilnost i sajber-bezbednost. Njena upozorenja usledila su dan nakon što je Evropska centralna banka izrazila zabrinutost zbog sve većeg zaduživanja AI kompanija.
ECB je ukazala na sličnosti sa dot com balonom s početka veka i krizom tržišta drugorazrednih hipotekarnih kredita 2008. godine, upozoravajući da bi slom AI sektora mogao da ugrozi finansijsku stabilnost evrozone.





